Predsjednički kandidat Saveza za Hrvatsku Milan Kujundžić svoj je program predstavljao u Slavoniji i ponovno izrazio sumnju u izbornu krađu. 'Institucije ne znaju koliko ima Hrvata, očito se opet spremaju na mrak i tražit ću pomoć od institucija, od međunarodnih institucija da zaštite Hrvate od krađa političkih elita', rekao je Kujundžić
Milan Kujundžić predsjednički je kandidat Saveza za Hrvatsku - Hrvatske zore, kojoj je na čelu, HDSSB-a, HSP-a, Akcije za bolju Hrvatsku, Obiteljske stranke te Zavjeta za Hrvatsku. Kandidaturu je objavio sredinom listopada uz zvuke pjesme 'Stina pradidova' i poruku kako želi ljudima vratiti nadu .
'Moramo hrvatskom čovjeku vratiti dostojanstvo, ugasiti beznađe, vratiti nadu i ponos', kazao je naglasivši kako su za to potrebni drugi ljudi a ne 'oni kojima su se s kolijevkom prostirali crveni tepisi'.
Po zanimanju je liječnik, gastroenterolog, rođen 1957. u mjestu Ivanbegovina kod Imotskog. U Zagrebu je studirao pravo te imao prosjek ocjena 5.0, ali je studij prekinuo zbog smrti majke. Potom je upisao medicinu koju je završio za četiri i pol godine. Kaže da ispite nikada nije polagao u jesenskom roku jer je preko ljeta radio kako bi mogao studirati. 'Bio sam sirotinja, nadničario sam da preživim. Dok sam studirao, ljeti bih četiri mjeseca po 15 sati dnevno radio na 'baušteli' u Njemačkoj da skupim novac', pričao je. Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1982., magistrirao 1998. a doktorirao 1992.
Od proljeća 1993. do proljeća 1994. bio je na postdoktorskoj stipendiji u Oklahoma Cityju u Sjedinjenim Američkim Državama. Radi u Kliničkoj bolnici Dubrava gdje je od 1996. bio pročelnik Zavoda za gastroenterologiju a od 2004. do 2012. i ravnatelj. Izvanredni je profesor na Katedri za internu medicinu na medicinskim fakultetima u Zagrebu i Mostaru te u Rijeci.
Do 1990. nije bio član nijedne političke organizacije. Te godine priključuje se Hrvatskoj demokratskoj stranci (HDS) koju su vodili braća Marko i Vlado Veselica. Dvije godine kasnije postaje član Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). U toj stranci je kao običan član bio do 2012. kada se na izbornom saboru kandidirao za predsjednika HDZ-a. U te izbore išao je sa sloganom 'Želim ozdraviti bolesni HDZ'. Izgubio je vrlo tijesno, sa svega stotinjak glasova razlike (971 prema 860) u drugom krugu od sadašnjeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka.
Nakon Karamarkova odbijanja da raspiše nove unutarstranačke izbore po načelu jedan član – jedan glas, počinje javno kritizirati rad novog vodstva. U lipnju 2013. istupa iz HDZ-a, konkretni povod je bio nalog Predsjedništva HDZ-a temeljnom ogranku čiji je bio član da ga se izbaci iz stranke. Nekoliko mjeseci kasnije osnovao je Hrvatsku zoru - stranku naroda. Kao kandidat Saveza za Hrvatsku, koji je predstavljan kao 'alternativa HDZ-u' na izborima za Europski parlament u svibnju 2014. nije uspio osvojiti mandat.
Tijekom posjeta Madridu 2003. posjetio je grob ustaškog poglavnika Ante Pavelića. 'Tada nisam bio u politici, čisto turistički i iz znatiželje sam posjetio i Francov i Pavelićev grob', kasnije je pojasnio dodajući kako je Pavelić 'jedna nesretna osoba iz hrvatske povijesti'. Na pitanje je li posjetio grob Josipa Broza Tita kazao je da nije, ali ako ga put nanese u Beograd, posjetit će, kaže, i Titov grob.
Sa suprugom Tatjanom, pedijatricom, u braku je više od tri desetljeća. Imaju dvoje odrasle djece, kćer Anu i sina Hrvoja. Njegov životni moto je, kako govori, 'rad, rad i samo rad'. U javnim istupima ističe svoj asketski način života, u kojem nema mjesta za hobije, sport i putovanja. Ne ide na jahte ili skijališta, nakon radnog dana od 12 do 14 sati odmara se u krugu obitelji i tada čita stručnu literaturu, a rijetko i beletristiku.
