Prema preliminarnim rezultatima izbora na Kosovu, nakon 90 posto prebrojanih glasova pokret Samoopredjeljenje aktualnog premijera Albina Kurtija vodi s 41,10 posto, što bi mu moglo osigurati 47 od 120 mjesta u parlamentu. Kurti je već proglasio pobjedu iako su mu rezultati lošiji nego na prošlim izborima te će mu za sastavljanje vlade biti potrebni partneri.

Što se pak tiče oporbe, Demokratska partija Kosova (PDK) ima 22,19 posto, a slijede Demokratski savez Kosova, LDK (17,62 posto) i Alijansa za budućnost Kosova, AAK (7,61 posto). Upravo je Ramush Haradinaj, lider Alijanse i bivši kosovski premijer, natuknuo da postoji mogućnost da u sastavljanje većine krene i oporba. 'Spreman sam sudjelovati u formiranju nove vlade', poručio je Haradinaj.

Mogućnost da oporba složi većinu i vladu nije nemoguća, ali je vrlo teška, kaže za tportal vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.

'Ovi postoci, preko 40 posto za Kurtija, čine prilično tešku misiju bilo komu tko želi složiti nekakvu alternativu. Ono što možda Kurtiju ne ide u korist u ovom trenutku nekakve su geopolitičke okolnosti jer se pokazuje da on zapravo nema podršku europskih, pa ni američkih partnera. Po mojoj procjeni, vjerojatno je to i uzrok tome što nije odnio značajniju pobjedu, po uzoru na onu s prethodnih izbora. Neće se nitko tu izvana pretjerano petljati u izborni proces, ali recimo da manjinski zastupnici, pogotovo oni koji pripadaju Srpskoj listi, bliskoj Vučiću, sigurno nemaju interesa pomagati Kurtiju u bilo kojem obliku. Bez obzira na sve okolnosti, čini mi se da je jako malo vjerojatno da Kurti neće nastaviti biti premijer', kaže Avdagić.

Žetončići spašavaju Kurtija

Na zastupnike srpske manjine, njih 10, kojima je zagarantirano mjesto u parlamentu, Kurti sigurno ne može računati, međutim za većinu će vjerojatno prikupiti zastupnike ostalih etničkih manjina, a koje također imaju zagarantiranih 10 mjesta i s kojima je surađivao u prethodnom mandatu. Za većinu od 60 zastupnika morat će potražiti još nekoliko ruku među oporbenim strankama.

'Koliko njemu fali, drugoj strani je daleko kompleksnije sastaviti većinu. Postizborni pregovori uvijek su nešto posve drugo od predizborne retorike. U krajnjoj liniji, nekakva široka oporbena vlada bila bi prilično nestabilna jer nisu unisoni gotovo ni u čemu osim u stavu prema Kurtiju. Kako bismo to po hrvatskom rječniku rekli, vjerujem da će se naći koji žetončić za Kurtija', napominje Avdagić.

Žestoke kritike Zapada

No dok su izbori pokazali da većina ipak podržava Kurtijevu politiku prema Srbima na sjeveru Kosova, ta je politika dovela državu pod lupu europskih sankcija. Naime EU je pozvao Prištinu da uspostavi Zajednicu srpskih općina kako bi se omogućio veći stupanj samouprave za Srbe. Bojeći se odcjepljenja, Kurti je odbio taj prijedlog i umjesto toga pokušao oslabiti autonomiju Srba na sjeveru. Njegov potez da instalira albanske gradonačelnike u područjima s većinskim srpskim stanovništvom i prisili etničke Srbe da koriste kosovske registarske tablice na automobilima izazvao je nemire 2023. godine. Unatoč sankcijama EU-a, Kurti je nastavio s time. Njegova vlada zabranila je korištenje srpskih dinara, zatvorila poštanske urede koje vode Srbi i blokirala trgovinu između dvije zemlje.

S obzirom na osvajanje novog mandata, ali i očito nezadovoljstvo dijela birača zbog izolacijske politike, mnogi se pitaju hoće li se takva politika nastaviti ili će Kurti ipak omekšati stav da bi dobio pomoć međunarodne zajednice.

'Očekivao bih promjene. Recimo da su neki postupci Kurtija bili možda i drastičniji upravo zbog izbora. Sad može popustiti taj stisak, a može tomu biti razlog i u njegovoj komunikaciji vezanoj uz buduće glasove u parlamentu. Može ih navesti kao razlog zbog kojeg mora popustiti, zbog recimo stabilnosti vlade. Kurti je krut. Njegova politika tzv. reciprociteta nešto je u što on uistinu i u potpunosti vjeruje. Ali to ujedno znači da u stvarima za koje nema potrebe za reciprocitetom u odnosu sa Srbijom može zapravo popustiti. Tako da to i očekujem', smatra Avdagić.

Amerika ne vidi Kurtija kao partnera

No zbog odnosa prema srpskoj manjini Kurti se našao i pod kritikama Amerike. Izaslanik novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, Richard Grenell, nedavno je na platformi X izjavio da je Kurtijeva vlada 'nepouzdana'. Sam Trump napisao je: 'Kurti je katastrofa.'

'Trump vjerojatno nema nikakav stav o Kosovu, da budemo posve jasni. Ali administracija da, administracija je kritična. Međutim ne treba zaboraviti da je to jednostavno nastavak kritike što se tiče SAD-a. Tamo je već vladalo nezadovoljstvo odnosom Kosova prema pitanju Srba u toj državi. Nema tu suštinske promjene. Možda čak Trumpova administracija bude popustljivija nego prethodna Bidenova, a koja je smatrala da odnos Kurtija jednostavno nije dobar te da narušava i savezničke odnose onako kruto tretirajući srpsko pitanje', zaključuje Avdagić.