Proteklog vikenda život Heinz-Christiana Strachea okrenuo se za 180 stupnjeva, nakon što su njemački mediji objavili videosnimke iz kojih je razvidno to da je uoči austrijskih parlamentarnih izbora 2017. godine u vili na Ibizi ponudio navodnoj poduzetnici, nećakinji ruskog oligarha, prednost pri dodjeli javnih natječaja u zamjenu za donacije za predizbornu kampanju njegove Slobodarske stranke (FPÖ).

>>>Austrijski vicekancelar u videu zbog kojega je otišao Hrvatsku nazvao s*anjem

Taj ključni akter najveće političke afere na europskom tlu uoči izbora za EU parlament bio je prisiljen na uzmak, pa je odmah u subotu dao ostavku na funkcije vicekancelara i šefa stranke koju su osnovali bivši nacisti. Nakon raspada koalicijske vlade kancelar Sebastian Kurz i predsjednik Alexander Van der Bellen najavili su da bi se prijevremeni izbori mogli održati početkom rujna.

Kao čelnik krajnje desnice i koalicijski partner Austrijske narodne stranke (OeVP) kancelara Kurza, Strache je odlično kotirao i među političkom braćom i sestrama na desnom europskom krilu, uključujući čelnicu francuske stranke Nacionalno okupljanje Marine Le Pen i potpredsjednika talijanske vlade Mattea Salvinija. Sada je, međutim, jasno da je objava tajnih snimki iz vile na španjolskom otoku zapečatila karijeru ovog političara, koji je kao član vlade morao smirivati desničarske strasti svojih suradnika.

Posljednji takav incident dogodio se u Braunau-am-Innu, rodnom gradu Adolfa Hitlera, na 130. obljetnicu Hitlerova rođenja. Tamošnji zamjenik gradonačelnika Christian Schilcher, član FPÖ-a, objavio je pjesmu 'Gradski štakori' posvećenu imigrantima, a nakon sveopćeg zgražanja i pritiska kancelara Kurza, Strache ga je natjerao na ostavku i uzmak iz stranke kako joj ne bi naštetio na samom početku kampanje za europske izbore. Prema tadašnjim anketama, Slobodarska stranka osvajala je oko 23 posto glasova, a Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) zatražila je odlazak koalicije s vlasti u ime 'ugleda zemlje'.

Nekoliko tjedana prije tog incidenta dužnosnici Slobodarske stranke sudjelovali su na protuimigrantskim skupovima u organizaciji Identitetskog pokreta, grupe koja je dobila donaciju od australskog krvnika Brentona Tarranta, optuženog za ubojstvo 50 ljudi u džamijama na Novom Zelandu. Oporba je napala FPÖ i krajem prošle godine, kada je ta nacionalistička stranka tužila vlastitu državu, Republiku Austriju, tražeći odštetu od 3,4 milijuna eura zbog nepravilnosti i dodatnih nepotrebnih troškova u drugom krugu predsjedničkih izbora 2016.

Iz SPÖ-a su tada poručili da je FPÖ prekoračio granice dobrog ukusa i da je 'potpuno besramno u razdoblju smanjenja socijalnih davanja pokretati pravne postupke u svrhu punjenja stranačke blagajne'. Liberali iz stranke NEOS ocijenili su postupak pravno utemeljenim, ali moralno neopravdanim: 'FPÖ državu očito vidi kao kravu muzaru i ova tužba je besraman pokušaj saniranja stranačkih financija.'

Je li, dakle, ovoj stranci konačno odzvonilo? Ako se pita kancelara Kurza, čini se da jest. Analitičar Avdagić napominje da Kurz u ovom trenutku prvenstveno želi očuvati kredibilitet.

'Snimka je jako kompromitirajuća, pa je i ostavka bila u potpunosti očekivana. Dakako da premijer na taj način želi sačuvati kredibilitet, jer bi u suprotnom stalno bilo otvoreno pitanje dubine kompromitacije koalicijskog partnera i je li to njegov modus operandi. Kurz je mlad čovjek za kancelarsku poziciju te ne želi prokockati prvi mandat i karijeru zbog koalicijskog partnera koji otpočetka nije bio najpoželjniji partner za stvaranje vlade', napominje Avdagić.

Po njegovu uvjerenju, objava snimki došla je kancelaru Kurzu kao savršena prilika za provjetravanje političkog sustava i promjenu partnera, a moguće i samostalno osvajanje vlasti.

'Posve je sigurno to da će Kurz profitirati na predstojećim parlamentarnim izborima, ali profitirat će i lijevi i liberalni blok, tako da ako ne bude mogao sam sastaviti vladu, možda će imati poželjnijeg kandidata u europskim omjerima, pogotovo zato što se radi o EPP-u, partiji koja je posve sigurno temelj i buduće vlasti u Austriji', rezonira Avdagić.

U jeku europskih izbora Ibizagate će svakako koristiti austrijskim mainstream strankama, a neupitna je pobjeda Kurzovih demokršćana, smatra Avdagić. Je li ovo prilika da se socijaldemokrati vrate na scenu?

'Oni će svakako profitirati, između ostalih. Cijeli taj lijevo-liberalni segment, u koji ubrajam i Zelene, svi će oni profitirati, ali svakako i Kurzovi demokršćani, kao pobjednici. Da je on, u nekoj situaciji, zadržao koaliciju, posve sigurno svrstao bi se među gubitnike na europskim izborima, već tu bi njihovi kandidati bili kažnjeni. Tako da je ovo zapravo bio jedini mogući izlaz za njega. Ovo jest bila 'točka na i' po pitanju FPÖ-a i mislim da je on samo čekao trenutak koji bi označio priliku za izvanredne izbore. Nije moglo bolje. Ovo je jednostavno u potpunosti iznenadilo sve, iako se ne može reći da je netko uopće mislio da se radi o visokomoralnoj stranci', kaže Avdagić.

Što će sada biti s austrijskom desnicom u kontekstu jačanja nacionalističkih i ekstremno desnih opcija po cijeloj Europi? I može li Ibizagate, s obzirom na to da Austrija u nedjelju bira svega 18 europarlamentaraca, utjecati na izbore u drugim državama i omjer snaga u Bruxellesu?

'Uz FPÖ ostat će stranački aktivisti, ali će ta stranka izgubiti jako puno glasova 'normalnih' Austrijanaca koji posve sigurno neće podržati ovakvu priču', uvjeren je Avdagić, nesklon dramatiziranju oko turbo jake europske desnice.

'Smatram da se u svakom slučaju radi u većem omjeru o populistima, a ne o nekoj ekstremnoj desnici. Ne vjerujem u najave po kojima bi oni izbili kao treća najjača opcija u Europskom parlamentu. Oni se jednostavno previše razlikuju. Uzmimo Italiju - tu zbilja ima onih koji se mogu nazvati ekstremno desnima, ali ima i populista koji vrludaju po svemu, malo su zeleni, a malo u skladu s briselskim i berlinskim idejama o poštenom razmještanju migranata, čemu se protive mnogi u istočnoj Europi', ističe Avdagić.

Među onima koji očekuju da će desni populistički pokreti osvojiti trećinu mjesta u novom sazivu Europskog parlamenta je i Steve Bannon, bivši savjetnik i strateg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Bannon se fokusirao na rad s europskim populistima te je u Bruxellesu osnovao 'Pokret' za podršku populističkim i protestnim strankama na europskim izborima.

'Prije svega, ne vjerujem da će se ispuniti to očekivanje. Drugo, mislim da Bannon jednostavno koristi priliku da bi pokazao kako je on sad jako moćan, a ne vidim da se pojavio kao frontmen, keynote speaker ili u pozadini bilo kojeg većeg skupa. S druge strane, on više nema baš dobar odnos ni sa samim Trumpom, tako da je sva njegova moć, koja je eventualno postojala u kontekstu Europe, oslabila i on je manje bitan. Inače, Europljani ne trebaju takvu ekspertnu podršku; tu ima dosta pametnih ljudi, među svim političkim opcijama, koji znaju sami raditi kampanje', zaključuje Avdagić.