Tiskovna služba latvijskog ministarstva obrane izvijestila je prošlog tjedna da je s multinacionalnom tvrtkom GDELS-Santa Barbara Sistemas, sa sjedištem u Španjolskoj, ugovorila nabavu 42 borbena vozila pješaštva ASCOD u vrijednosti od 373 milijuna eura. Nabava prati odluku latvijskog parlamenta (Saeime), a on je prošlog prosinca odobrio izdvajanje 1,5 milijardi dolara za jačanje obrambenog proračuna, odnosno 3,45 posto bruto domaćeg proizvoda.

Latvijski ministar obrane Andris Sprũds prokomentirao je odobrenje povećanog proračuna rekavši da je jačanje obrambenih sposobnosti nabavom novog oružja i obnavljanjem zaliha jedini način da se dugoročno odvrati moguća ruska agresija protiv te baltičke države i članice NATO-a. Ministar je precizirao da će se najvećim ulaganjem Latvije u obranu do sada poduzeti konkretni koraci za jačanje otpornosti protiv ruskih konvencionalnih i hibridnih napada.

Najveći dio obrambenog proračuna za sljedeću godinu, čak 42 posto, iskoristit će se za razvoj vojnih sposobnosti. Oko 26 posto pokrit će troškove osoblja, a dodatnih 26 posto održavanje sustava. Za razvoj vojne infrastrukture Latvija namjerava uložiti šest posto obrambenog proračuna.

Glavni projekti razvoja latvijskih borbenih sposobnosti su implementacija slojevitog sustava protuzračne obrane, nabava projektila obalne obrane, topništva i streljiva te oklopnih vozila pješaštva. Prema konceptu nacionalne obrane, latvijske nacionalne oružane snage moraju razviti sposobnosti povećanjem vatrene moći i udaljenosti koje sprječavaju neprijatelja da slobodno djeluje u zraku te na moru i zemlji.

Pobjednik unatoč jakoj konkurenciji

Za povećanje vatrene moći Latvija je odabrala ASCOD, vozilo koje je nastalo kao austrijsko-španjolski proizvod. Proces nabave krenuo je početkom 2023. odabirom nekoliko potencijalnih oklopnjaka, među kojima su, uz ASCOD, bili švedski CV90, južnokorejski K21 i turski Tulpar.

Za dobivanje podataka o operativnim sposobnostima u jesen iste godine provedena su funkcionalna ispitivanja različitih borbenih platformi u skladu s operativnim potrebama latvijskih nacionalnih oružanih snaga. Nakon testova su stručnjaci proveli dubinsku procjenu rezultata, a također su analizirali cijenu oklopnjaka, raspoloživu opremu, ispunjavanje uvjeta za uključivanje lokalne industrije u proizvodnju, rokove isporuke i mnoštvo drugih aspekata.

Kao najbolji izbor pokazalo se upravo borbeno vozilo pješaštva ASCOD iz portfelja oklopnjaka General Dynamicsa, a on uključuje laki tenk LT s topom kalibra 195 milimetara, lanser projektila zemlja-zrak, lanser protutenkovskih navođenih projektila, nosač minobacača, vozilo za zapovijedanje i kontrolu, vozilo hitne pomoći, topnički izviđač i napredno borbeno vozilo pješaštva (AIFV), kakvo je odabrala Riga. ASCOD, inače, u Španjolskoj nosi naziv Pizarro, po pomorskom istraživaču i osvajaču carstva Inka, dok se u Austriji naziva Ulan, što je naziv za pripadnika lake konjice iz napoleonskih ratova. Razlika između ta dva modela samo je u pojedinim dijelovima proizvedenima u tim zemljama.

ASCOD je dizajniran da zamijeni starija laka oklopna borbena vozila austrijske i španjolske vojske kao što su M113 i Saurer APC. Ulan, primjerice, predstavlja fleksibilnu nadopunu austrijskim tenkovima Leopard 2 A4 te omogućuje vojsci brzo i učinkovito raspoređivanje na većim udaljenostima, posebno za dogledne buduće operacije u sklopu misija Ujedinjenih naroda, u kojima Beč sudjeluje kao vojno neutralna država. Treba reći da je ASCOD ušao u upotrebu u španjolsku i austrijsku vojsku 2002., a britanska vojska dobila je svoj prvi ASCOD SV, odnosno Ajax, kako se tamo naziva, 2020. godine.

Nabavljaju ga i Amerikanci i Ukrajinci

Primarna inačica ASCOD-a je gusjenično borbeno vozilo pješaštva s konvencionalnim rasporedom, motorom postavljenim sprijeda i dvama stražnjim otvorima za izlazak pješaka na teren. Sjedalo vozača nalazi se na lijevoj prednjoj strani trupa dok zapovjednik i strijelac sjede u kupoli postavljenoj u središtu vozila. Ulan može prevesti osam, a Pizarro sedam pješaka.

Vozilo je naoružano automatskim topom Mauser Mk30 kalibra 30 milimetara, smještenim u potpuno pokretnu elektromehaničku kupolu. Ovaj dvostruki top s remenskim napajanjem i električnim stabilizatorima može pucati brzinom do 770 metaka u minuti, a precizno gađa i pokretne mete. Kao sekundarno naoružanje koristi se strojnica kalibra 7,62 milimetra.

Inačica Ulan opremljena je Kollsmanovim digitalnim sustavom za upravljanje paljbom, a ciljnik proizvodi izraelski Elbit i pruža osmerostruko povećanje u dnevnom kanalu. Tu je i integralna termalna kamera te je podjednako mogu koristiti zapovjednik i strijelac. Pizarro koristi Indrin sustav upravljanja paljbom Mk10, koji sadrži digitalno balističko računalo, a prisutni su i dnevni te termalni kanal, kao i laserski daljinomjer.

ASCOD je konstruiran od nekoliko valjanih čeličnih oklopnih ploča te one pružaju zaštitu od streljiva kalibra 14,5 milimetara ispaljenog s udaljenosti od 500 metara ili više, ali i sveobuhvatnu zaštitu od lakog pješačkog naoružanja. Kupola je opremljena s dva niza višenamjenskih bacača granata, koje proizvodi Wegmann u kalibru 76 milimetara, a mogu ispaljivati dimne granate za samozaštitu ili visokoeksplozivne granate s bojnom glavom maksimalnog dometa 50 metara.

Buduće latvijsko vozilo ima gusjenice Tip-129, koje proizvodi Diehl, a osiguravaju maksimalnu brzinu od 70 kilometara na sat, s time da se unatrag može kretati brzinom od 35 kilometara na sat. Ubrzanje od 0 do 50 kilometara na sat postiže se za 14 sekundi, a može prijeći jarke od 2,3 metra te vodene prepreke dubine do 1,2 metra. Također, može voziti na 75 posto uspona i 40 posto bočnog nagiba. ASCOD u različitim varijantama zasad se, pored Austrije, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva, nalazi u naoružanju Filipina i Sjedinjenih Država, a potencijalni naručitelji su i Rumunjska i Ukrajina.