Sutkinja Jasmina Štrucelj rekla je obrazlažući presudu da se "samo bezuvjetnom kaznom zatvora u tom predmetu mogla postići svrha kažnjavanja", da je kazna "jasna poruka svima da se činjenje takvih djela ne isplati i da se neće tolerirati" te da je "primjerena satisfakcija za sve zlo koje je optužena nanijela društvu".

Bernardica Topolnjak (prije Topolnjak-Halapa) iskoristila je lažnu diplomu da bi se zaposlila 2008. kao "rukovoditeljica" službe za financijske, računovodstvene i komercijalne poslove u karlovačkoj Toplani, a nakon toga bila je imenovana na dužnost "pročelnice Ureda župana u Karlovačkoj županiji", gdje je radila od listopada 2010. do veljače 2012.

Osim što se lažnom diplomom služila kao javnom ispravom za zapošljavanje, na temelju nje, kako je rekla sutkinja Štrucelj, dovela je u zabludu i tijela javne uprave koja su joj ovjerila radnu knjižicu u kojoj je pisalo da je na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu stekla zvanje "diplomiranoga računovodstveno-financijskog ekonomista" iako to nije istina.

Sud obranu optuženice nije uvažio "jer je smatra nelogičnom, nevjerodostojnom, neživotnom i suprotnom materijalnim dokazima", ponajprije zbog dopisa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu iz veljače 2012. iz kojeg proistječe da taj fakultet "nije izdao takvu diplomu" te da se ta osoba 1987. godine upisala na Višu ekonomsku školu tog fakulteta kao studij uz rad, ali nikada nije diplomirala, rekla je sutkinja.

Utvrđeno je da su "djela počinjena s izravnom namjerom" iako je bila svjesna da je takvo postupanje zabranjeno. Dosadašnje nekažnjavanje joj nije

bila olakotana okolnost jer je "za očekivati da osobe koje obavljaju javne funkcije budu neosuđivane".

Sud je našao mnoge otegotne okolnosti, ponajprije u kaznenim djelima koja su teška jer se njima "obezvrjeđuje sav trud, znanje, zalaganje i odricanje onih ljudi koji su zaista stekli diplomu".

Takvim se kaznenim djelima šalje poruka da se trud koji prati studiranje ne isplati te se narušava povjerenje u stručnost ljudi koji obavljaju važne javne funkcije jer se zbog takvih kaznenih djela uvijek postavlja pitanje čija je diploma prava, što je u najmanju ruku uvredljivo za sve one koji su zaista završili sveučilišni studij, rekla je Štrucelj.

Sud je također utvrdio "izrazitu upornost i bezobzirnost u počinjenju tog djela" i poslije jer je utvrđeno da je nakon podizanja optužnice u uredu Državne uprave htjela proglasiti da je izgubila radnu knjižicu, koja je bila dio sudskog spisa.

Zbog neodazivanja sudskim raspravama, nekoliko ih je bilo odgođeno, na neka je ročišta okrivljenicu silom dovodila policija, a danas nije bila ni na izricanje presude.

Osuđenica ima pravo žalbe, a zamjenica općinskoga državnog odvjetnika Adrijana Vodanović-Gruden izjavila je za Hinu da je Općinsko državno odvjetništvo zadovoljno presudom te da se na nju neće žaliti.