Lažnih vijesti i informacija uvijek je bilo, ali pojava novih tehnologija, brzina širenja informacija i njihova dostupnost vinula ih je u orbite, rekla je u razgovoru za Hinu voditeljica MUP-ovog odjela za odnose s javnošću Marina Mandić.

Fenomen je to, kaže Mandić, koji već dulje vrijeme zaokuplja i Europsku komisiju po čijim podacima čak 80 posto Europljana vjeruje da su se više puta mjesečno susreli s lažnom viješću, dok se hrvatski građani u većem opsegu s lažnim vijestima susreću odnedavno.

Hrvatska policija zabilježila je tako, nedavno, širenje lažne informacije da Hrvatska otvara svoje granice i omogućava migrantima daljnji prolaz prema zemljama srednje Europe, pokrenuvši veće skupine migranata prema hrvatskim granicama.

"Ta dezinformacija, usudila bih se reći, pokazala je moć lažne informacije", kazala je Mandić.

Tijekom zatvaranja graničnog prijelaza Maljevac, preko kojeg su migranti iz BiH pokušali ući u Hrvatsku, ponovno se pojavila lažna informacija da je hrvatska policija postupala prema migrantima na području Bosne i Hercegovine, da bi potom posljedično, zbog blizine migranata granici s Hrvatskom, u narednim danima, bili navodno viđani posvuda diljem Hrvatske.

Većina slučajeva ostala na razini dojave

No, većina takvih slučajeva ostala je na razini 'dojave građana' jer se provjerom ne bi potvrdila njena vjerodostojnost, ali bi građani svejedno nastavili širiti takve vijesti, dodavajući sočne, ponekad i jezive detalje.

Društvenim mrežama proširila se, primjerice, objava jedne žene koja je uz napomenu 'širi dalje' napisala kako joj je konobarica u Rastokama ispričala da su otac i 13-godišnja kći primili migranta i nahranili ga, nakon čega je otišao i vratio se s petoricom migranata koji su pretukli oca i silovali kći, što se, naknadnom provjerom, pokazalo kao potpuna izmišljotina.

Teško je reći koliko je bilo slučajeva koji su ostali samo na dojavi, no i sama javnost je svjedočila da je njih 10-tak svoj put našlo u medijima.

"Postali su vijest zato što su lažna vijest. Takvi su bili slučajevi s legalnim radnicima u Samoboru, s prometnom nesrećom u kojoj su sudjelovali stranci i slično", kaže Mandić, napominjući da se sa samim dojavama još ne ulazi u kažnjivu zonu.

Radnike viđene u Samoboru prijavila je jedna žena misleći da su zbog tamnije puti migranti, ali se provjerom ispostavilo da su legalni zaposlenici svjetski poznate tvrtke Rimac Automobili.

Takve medijske istupe policija dijeli na potpuno izmišljene događaje, poput slučaja Rastoke, te na informacije koje, bez uporišta u realnosti, sugeriraju da raste broj kaznenih djela iza kojih stoje migranti.

Sugestivne vijesti opasnije od lažnih

Mandić objašnjava da se demantiranje potpuno izmišljenog događaja čak čini manjim izazovom od ove druge vrste lažnih vijesti, koje naziva sugestivnima ili zavaravajućim vijestima.

Dok lažnu vijest o nekom događaju nakon provjere jednostavno demantirate, borba protiv sugestivnih ili zavaravajućih vijesti je složenija, primjećuje Mandić.

>>> Guardian optužio hrvatsku policiju da mlati migrante, evo što kažu iz MUP-a

S obzirom da su ilegalne migracije, borba protiv krijumčarenja ljudi i zatjecanje migranata, trenutno u medijskom fokusu sami građani, ali i mediji, skloni su sva događanja ili veliki dio povezivati s migrantskim skupinama ili problematikom.

Zavaravajuće vijesti sugeriraju da je kriminalitet u porastu, sugeriraju tko je kriv i na taj način ulijevaju nesigurnost među građane, ali i narušavaju povjerenje u institucije, upozorava Mandić.

No, istodobno napominje da počinitelji kaznenih djela nikada ne pripadaju samo jednoj skupini, jednom narodu ili uvjerenju.

Kriminalitet u padu za 4,5 posto

Ukupna slika kretanja kriminala pokazuje da je kriminalitet na razini države u padu za 4,5 posto, pri čemu je u ovoj godini zabilježeno 13 ubojstava manje nego lani i sva su razriješena. Imovinska nedjela u padu su za više od osam posto, a krađe za gotovo 10 posto.

No, u porastu je, i to za čak 60 posto, broj zatečenih ljudi u nezakonitom prelasku državne granice, a 80 je posto više evidentiranih kaznenih djela i počinitelja krijumčarenja ljudi.

Iza nas je sigurna turistička sezona, a ispred nas zimsko razdoblje događanja na otvorenom u kojima će diljem Hrvatske uživati stotine tisuća gostiju i biti će sigurni, poručuje Mandić.

U javnosti se nameće pitanje stoje li iza lažnih vijesti pojedinačni pokušaji uzrokovani, prije svega, strahom od migranata, ili je riječ o sustavnom plasiranju lažnih vijesti s ciljem širenja histerije prema izbjeglicama, a Mandić kaže da lažne vijesti u nekim slučajevima nisu naivne ni slučajne.

"Ako lažnu vijest gledate kroz štetu koju može nanijeti vrlo brzo ćete zaključiti da, recimo, lažna vijest o tome da Hrvatska otvara svoje granice nije naivna ni slučajna", kaže Mandić, objašnjavajući da tu imaju razloga sumnjati u sustavno plasiranje, jer su takve lažne vijesti uzrokovale kretanje određenog broja ljudi prema hrvatskim granicama na više lokacija na granici sa Srbijom i BiH.

No, s druge strane Mandić primjećuje da pored sustavno plasiranih lažnih vijesti ima i naivnih autora koji ni ne slute da njihovo mišljenje ili događaj podijeljen preko društvenih mreža lako može postati plodno tlo za sugestivne vijesti.

Zbog širenja lažnih vijesti lani 10 prekršajnih prijava, a ove godine pet

Policija je tijekom 2017. podnijela 54 kaznene prijave za lažnu uzbunu bez obzira o kakvoj se lažnoj vijesti radi, a najčešće se radilo o lažnim dojavama na sudovima i drugim institucijama.

Trend je nastavljen i u 2018. kad je, u prvih devet mjeseci, policija podnijela 31 kaznenu prijavu.

Vezano uz prekršaje širenja ili izmišljanja lažnih vijesti, policija je u 2017. podnijela 10 prekršajnih prijava, a ove godine pet. Mandić napominje da tu treba dodati i aktualnu prijavu za 54-godišnjaka iz Like koji je uznemirio javnost kada je izmislio da ga je napao migrant. Kasnije se ispostavilo da je muškarac koji se napio izmislio napad kao opravdanje jer je kasnio na posao.

Kazneni zakon predviđa kaznu od tri godine za osobe koje lažno obavijeste policiju ili drugu javnu službu koja osigurava red ili pruža pomoć o događaju koji iziskuje hitno djelovanje te službe, dok prema prekršajnom zakonu, s novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 30 dana mogu biti kažnjene osobe koje izmišljaju ili šire lažne vijesti kojima se remeti mir ili spokojstvo građana.

Pozivajući građane na zdrav razum i svjesnost opasnosti od širenja lažnih vijesti, Mandić napominje da u borbi protiv te pošasti treba uzeti u obzir više faktora koji utječu da glasina ne padne na plodno tlo i nastavi se širiti.

Sociolog Renato Matić upozorava na mogućnosti manipulacije na osnovu predrasuda, ali i mentalne lijenosti kojoj smo svi podložni, jer obrazovni sustav nije usmjeren odgoju za kritičko mišljenje, već se informacije preuzimaju bez provjere, a zaključuje se temeljem predrasuda.

Budući da sa sigurnošću ne možemo zaključiti što se događa na terenu, bolje je ostaviti prostora novim informacijama, provjerama i spoznajama nego unaprijed donositi zaključke koji mogu biti radikalni u jednom ili drugom smislu, kaže Matić.

Ljudi vjeruju u ono što žele

O sadržajima na društvenim mrežama koje nekad služe za lansiranje izmišljenih događaja, Matić kaže da ih treba uzeti racionalno, s velikom dozom skepse, ako ih se ne može kontrolirati.

"S jedne strane možete primijetiti poticanje straha od budućnosti od mogućeg nazadovanja zbog starenja, uvjetno rečeno, bijele europske populacije, a s druge strane imate panične poruke informacije 'sad će nas preplaviti i gotovi smo'", kaže sociolog.

Problem je što se ljudi pod utjecajem lažnih ili polu lažnih vijesti samo ukopavaju u svoje stavove koje su već unaprijed zauzeli o toj pojavi i svojom reakcijom potvrđuju predrasudu da će val migranata donijeti ugrozu i nesigurnost.

S druge strane, ljudi koji su unaprijed zauzeli pozitivan stav i dalje će ostati na svojoj poziciji i neće je promijeniti čak ni pod cijenu informacija koje sugeriraju da je potreban veći oprez.

Masovna histerija vidljiva i prisutna

Matić primjećuje da je radikalizacija društva vidljiva i prisutna, a masovna histerija u nekim dijelovima liči na histeriju koja se u Njemačkoj razvijala 20-tih i 30-tih godina prošlog stoljeća.

Međutim, ako pogledate broj ljudi koji su stigli zadnjih nekoliko godina i ako se promatra udio kaznenih djela vidjet će se da ta histerija još uvijek ni na koji način ne može biti utemeljena.

Sugovornik je uvjeren da bi svaki pojedinačni slučaj bilo kakvog kaznenog djela iz kojeg stoji migrant našao put do javnosti prije nego u drugim okolnostima.

Ljudi se čude zbog čega dolaze migranti, a pritom se zaboravlja da doseljenici ne dolaze u Europu s drugih kontinenata tek tako, već zato jer s Europljanima imaju stoljetna iskustva.

Zemlje iz kojih u Europu dolaze migranti nalaze se u velikim problemima - ekonomskim, političkim ili su u stanju sukoba, a Matić primjećuje da najdublju odgovornost snose kolonijalne sile koje su se u jednom trenutku 20. stoljeća povukle iz tih zemalja i rekle da to više nije njihov problem.

Naraštaje se ne odgaja da razvijaju dugotrajno pamćenje pa se sad zaključuje naprečac, a zapravo problemi sežu puno dublje u memoriju koja bi trebala biti zajednička.

"Nisu oni naprosto tu pohrlili samo zato što im se prohtjelo, znaju da je tu bolje i imaju iskustvo s tim zemljama, govore jezike bivših kolonijalnih vlastodržaca i jedan od mogućih zaključaka može biti 'čekaj ako su oni ovdje kod mene 300, 400 godina zašto ja sad ne bih, kad mi je teško, pokucao na njihova vrata i zamolio pomoć", kaže Matić koji je za takva razmišljanja doznao razgovarajući s migrantima tijekom prošlih godina.

I konačno, zaključuje Matić, zaboravljamo da su migracije i promjena stanovništva od pamtivijeka pa čak ona najobuhvatnija nešto najnormalnije te da nikada nisu predstavljala veliki problem, nego su se ljudi naprosto saživjeli s novim kulturama.

Bitno je da to bude dobro i promišljeno organizirano tako da se harmoniziraju načelo humanosti i načelo sigurnosti što je itekako moguće, ako svi odgovorni prionu poslu.