Po prvi put u povijesti RH jedan premijer podnosi izvještaj o stanju nacije. Nešto slično 'State of the Union' koji jednom godišnje američki predsjednik podnosi Kongresu.

Prema unaprijed utvrđenim pravilima govor ne smije biti duži od sat vremena, a o izvješću će raspravljati samo klubovi zastupnika, odnosno njihovi predstavnici čije rasprave moraju biti maksimalno u 20 minuta. Replike na premijerov govor nisu dopuštene,a nakon što se zaključi rasprava, premijer će imati pravo i na završno izlaganje koje će moći trajati najdulje 20 minuta.

Milanovićev govor o stanju nacije pročitajte OVDJE.

9:36 Milanović je započeo s podnošenjem izvješća, a najvažnije naglaske pratite na tportal.hr

- Hrvatska je u protekle 22 godina ostvarila sve svoje strateške ciljeve...

-Hrvatska je zemlja radišnih kompetentnih kreativnih, ambicioznih ljudi, bit će uređena i ekonomski prosperitetna zemlja...

- Naša gospodarska situacija i dalje je teška, ponajprije zahvaljujući neodgovornosti koja je u jednom razdoblju prošlog desetljeća bila najvažnije svojstvo hrvatske državne politike...

-Nelikvidnost  koju smo krajem 2011. zatekli iznosila je 41,7 milijardi kuna. U rujnu 2012. nelikvidnost je dosegla čak 44,6 milijardi kuna. Nelikvidnost danas iznosi 35,5 milijardi kuna te ima tendenciju smanjivanja, jer smo, između ostalog, uveli institut predstečajne nagodbe, zakonski skratili rokove plaćanje i omogućili poduzećima i građanima  reprogramiranje poreznih dugova.

-Neizvršene obveze države na kraju 2011. godine iznosile su više od 2,5 milijardi kuna.Tokom dvije protekle godine ti su dugovi u cijelosti plaćeni ili su regulirani posebnim sporazumima.

- Zatekli smo u prosincu 2011. godine 205 tisuća radnika kojima nisu isplaćivane plaće niti su im uplaćivani doprinosi. Danas ih je 70 tisuća što je i dalje, nedopustivo, previše

- BDP  u drugom tromjesječju 2013. godine realno je manji za 0,7 posto u odnosu na isti period 2012. godine.

- Nisu ohrabrujuće činjenice da će naš javni dug do kraja godine dosegnuti 190 milijardi kuna. Prošle godine javni dug povećan je za 21,5 milijardi kuna, od čega se 9,2 milijarde kuna  odnosilo na kreditne obveze brodogradilišta.

- Proračunski deficit u 2012. godini uspjeli smo smanjiti za više od 4 milijarde kuna, to jestza otprlike 30 posto, pa je iznosio nešto više od 11 milijardi kuna. Od toga je 9 milijardi otpadalo na kamate...

- Planirali smo da proračunski deficit ove godine zadržimo na razini prošlogodišnjeg, pri čemu je 10,2 milijarde odnosi na servisiranje kreditnih obveza koje su ugovorile bivše Vlade..

- Usudio bih se reći da smo uspjeli tekuće obveze uskalditi s prihodima, ali ne uspijevamo prihodima pokriti kreditne obveze. To će biti jedan od prioritetnih poslova u budućem razdoblju...

 - U srpnju 2013. u usporedbi sa srpnjem 2012. industrijska proizvodnja, kalendarski prilogođena, ubilježila je pad od 4,1 posto. Pad u EU iznosi 1,7 posto...

- U kolovozu smo imali 313 tisuća nezaposlenih što je stopa od 18 posto. Na razini EU ona je 11 posto. Pitanje zapošljavanja u srži je svih Vladinih mjera i akcija...

- Četri su glavna pravca Vladinih aktivnosti u izlasku iz krize. Sva četiri su jednaka i važna. Prvi je uvođenje reda, drugi je konsolidacija državnih financija, treći je restrukturiranje i racionalizacija državnog i javnog sektora i posljednji, četvrti, izrada, donošenje i provedba mjera za oporavak i novi rast gospodarstva...

- Kad smo formirali Vladu zatekli smo 51 milijardu kuna poreznih dugova .Polovica se odnosila na dugove aktivnih poreznih obveznika dok je druga polovica svrstana u teško naplative dugove... Dosad je Porezna uprava od dužnika naplatila oko pola milijarde kuna. Odobreni zahtjevi za reprogramiranje poreznih dugova iznose oko tri milijarde kuna za tvrtke te nešto manje od tri milijarde kuna za građane...

- Kako bi se uvelo još više reda u financijsko poslovanje,početkom iduće godine Porezna uprava će se reorgannizirati prema regionalnom i fuinkcionalnom modelu... Do kraja ove godine očekujemo u SAboru izglasavanje Zakona o financijskom poslovanju i račonosvodstvu neprofitnih organizacija. Prema raspoloživim podacima, oko 10 tisuća udruga koje su predale financijske izvještaje, ostvarilo je 4,5 milijardi kuna prihoda, od čega od javnih izvora 1,2 milijarde kuna. To znači da više od 3 milijarde kuna ostavju van bilo kakve financijske kontrole...

- U idućih nekoliko mjeseci provest će se mjere za dodatno povećanje transparentnosti trošenja javnog novca...Odluka kojom samo Vlada mpože odobriti za posebne projektte angažiranje PR agencija, izaziva frustraciju pojedinaca, ali suzbija stare navike urasipanje javnog novca...

- Moramo smanjiti javni dug da bismo mogli servisirati naše dugove...Državne financije naprosto su prenapregnute.Poduzimamo sve mjere da to promjenimo...Razina socijalnih prava najizloženijijh kategorija stanovništva nikad neće doći u pitanje kao ni isplata radničkih mirovina...

- Koordinacija za privatne investicije u samo pola godine od osnivanja riješila je, odnosno otkočila sedam investicijskih projekata vrijednih pola milijarde eura. U postupku rješavanja je još 13 projekata čija je vrijednost 766 milijardi eura. Najviše u energetici i industriji. Ove investicije otvorit će više novih radnih mjesta...

- Ova Vlada svjesna je da vjerojatno postoje ekonomske metode koje bi možda brže pokazale rezultate,ali mi ne možemo provoditi politiku u koju ne vjerujemo. A  ne vjerujemo: u riskantne monetarne eksperimente, ne vjerujemo onima koji tvrde da se trebamo i možemo još zaduživati, ne vjerujemo onima koji misle da ne trebamo vraćati kredite, ne vjerujemo prorocima koji govore da bi svi naši problemi bili riješeni kad bismo otpustili nekoliko desetaka tisuća ljudi zaposlenih u državnoj upravi. Naše je načelno opredjeljenje da proces nužnih reformi državne upravi, u što većoj mjeri, ide u korak s oporavkom i rastom privatnog gospodarskog sektora, te sa sređivanjem teškog stanja javnih financija.

Kad mu je već isticalo vrijeme za jednosatni govor, kojeg nije uspio iščitati do kraja, pa ga je naglo skratio, premijer se dotaknuo i lex Perković, a ušao je i u raspravu s Josipom Lekom, predsjednikom Sabora koji ga upozoravao da mu vrijeme curi.

- Želimo ukinuti zastaru za sva teška ubojstva i za sva ubojstva politički motivirana. Neka se pravosuđe suoči sa tim zlodjelima, tko god da bili ti počinitelji. Samo tako može postati najvišom točkom povjerenja građana. Na tome ćemo svi biti testirani. Nitko ne štiti zločince i kriminalce već želimo istinu. Neću dopustiti da se hrvatsko pravosuđe smatra inferiornim bilo kojem drugom pravosuđu. U našoj zemlji imati stav i upornost znači biti tvrdoglav. Tu nema kompromisa. Mislim da su dobronamjerni ljudi po deseti put ovo čuli i da će shvatiti, a za deset dana će vam sve biti jasno.

 - Hvala Vam na pozornosti, živjela Hrvatska, završio je premijer Milanović nakon čega je Josip Salapić u ime kluba HDSSB-a zatražio stanku od 20 minuta.