Komentirao sam već kako se građane tjera da potpise mogu davati samo u uredima državne uprave, ili putem sustava e-građanin, za koji nije dovoljno imati samo internet već morate biti za to i registrirani. To smatram antinarodnim pristupom. Narodu u ovoj zemlji, tako stoji u Ustavu, moraju se olakšati inicijative za održavanje referenduma, a ne da se prikupljaju potpisi samo u radno vrijeme državnog ureda i to samo radnim danom. Ovakav sustav u potpunosti onemogućava inicijatore referenduma da imaju uvod u broj potpisa. Država želi oduzeti mogućnost utjecaja inicijatora na potpisivanje, rekao je Lesar

Ako se radi o prikupljanju potpisa za političare na izborima, on se može skupljati i u krčmama, sajmištima, pred crkvama, a kada je u pitanju referendum tu inzistiramo maltene da čovjek mora ići u policiju po potvrdu da je živ kako bi dao potpis, bio je konkretan.

Teško je komentirati istupe Peđe Grbina, ali kada prenosimo zakonodavstvo neke zemlje onda treba prenijeti sve, a ne samo po dva-tri članka. Predlagatelj zakona koji želi izjašnjavanje u uredima državne uprave ne zna koliko ih ima - samo 21. Dvadeset županija i grad Zagreb. Ako je predlagatelj mislio i na ispostave ima još 106 ispostava. A za prethodne referendume prikupljali su se potpisi na 2000 mjesta kako bi se prikupio dovoljan broj. E-građanin i priča sa glasovanjem putem interneta ne vrijedi za izbore. U izbore se ne može ići putem dopisnog glasovanja ili internetom, te se tako onemogućava našem iseljeništvu da glasuju van određenog mjesta. A za referendum bi se moglo. Ovaj zakon je sprječavanje mogućnosti građana da se izjašnjavaju na referendumima prikupljanjem potpisa na najjednostavniji mogući način, smatra Mlakar.

Želim naglasiti da u petak zaista glasamo o zakonu u prvom čitanju, što znači da se ne glasuje o donošenju nego da može ići u drugo čitanje. Predlagatelj za drugo čitanje mora uvažiti ili odbiti sve prijedloge i kritike na zakon. Drugo je da je pitanje referenduma, kako je sada regulirano, nije dobro. Zakon treba mijenjati. U izbornoj smo godini i onda kolege iz opozicije imaju malo više želje da daju prigovor pod svaku cijenu. Dvije su teme u raspravi preuzele prostor. Jedna je pitanje ureda države uprave. Skloni smo podržati manje restriktivni način prikupljanja. Trebalo bi pojačati nadzor da se kontrolira da li su to ti ljudi zaista potpisali. Želim da mi država garantira da ako ja nisam dao potpis da mojeg potpisa zaista i nema na tom papiru. To je problem. Država mora imati nadzor nad takvim procesom. Drugi dio priče je e-građanin. Ovo je zakon koji po prvi puta daje pravo građanstvu da sudjelujemo u donošenju političkih odluka i ne treba ga izrugivati. Ne može biti kriterij starica od 90 godina, smatra Kolman

Potpisi se pregledavaju mjesecima. Naravno, moguće je da se vara. Ovim zakonom se želi onemogućiti da hrvatski građani odlučuju na referendumima. Postavljaju se visoke prepreke kako se ne bi održavali referendumi. Sada se mora dobiti lokacija za štan za prikupljanje potpisa od uprave, mora se dobiti dopuštenje policije. Ali, nemoguće je skupiti potpise ako neka tema nije doista važna građanima. A novi zakon donosi niz otegotnih okolnosti pa i čak i za lokalne referendume. Jedino što je dobro u zakonu je određivanje referendumske šutnje, rekla je Markić

Na kraju emisije Lesar je odgovorio da nije 100% siguran da će parlamentarni izbori biti 17. svibnja, ali je siguran 99.3%. Doznao sam informaciju iz visokog izvora Kukulele, odnosno Kukuriku koalicije, rekao je.

Kolman (HNS), član vladajuće koalicije, rekao je da se o datumu izbora informira iz Lesarovog Facebook profila.

Cijelu emisiju 'Otvoreno' pogledajte ovdje