Pacijenti se nemaju kako buniti, jer nemaju zakonskog mehanizma zaštite svojih prava, poručuje mr. sc. Đula Rušinović-Sunara, dr. med., predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

'Pacijenti ne mogu štrajkati i nemaju s kime pregovarati o svojim pravima, a svi su oštećeni, i oni koji su došli u bolnicu i naišli na štrajk, a i oni koji nisu jer znaju što ih tamo čeka', kazala je Rušinović-Sunara.

Neka se pregovara i traži zaštita svojih prava, dodala je, ali ne preko leđa pacijenata. 'Mene to ne zanima. Mi smo dali novac državi koja ga nije rasporedila tako da zdravstveni radnici budu zadovoljni. A liječnici sada prijete kolektivnim otkazima, nakon gotovo dva mjeseca štrajka. Pa otkaze su mogli dati i trećeg dana štrajka!' upozorava Rušinović-Sunara.

Ogorčen je i Marijo Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata, najviše odnosom zdravstvenih radnika prema pacijentima i duljinom štrajka i pregovora sindikata i ministra Ostojića. Moli ministra i sindikate da što prije obustave štrajk i počnu sanaciju posljedica.

'Na početku ovoga štrajka podržali smo zakonsko pravo na štrajk u solidarnom javnom zdravstvenom sustavu. Najavljen je radi zaštite dostojanstva i to smo podržali, ali molili smo ih da u borbi za svoje dostojanstvo ne ugroze dostojanstvo nas oboljelih u pravu na liječenje. Nažalost, posljedice štrajka su te da je ugroženo dostojanstvo nas oboljelih, a prije svega siromašnih i bolesnih', rekao je Drlje.

Početkom mjeseca, ministarstvo zdravlja procijenilo je da su liste čekanja povećane za 20 i 30 posto, ovisno o bolnicama, ali do danas nisu objavljeni konkretni podaci o stanju na listama čekanja i otkazanim operacijama.

'Liste čekanja po nama su bitno dulje od onih koje priznaje zdravstvena vlast, nekim oboljelima s uputnicama na šalterima se govori 'javite se kada završi štrajk ili do Nove godine, termini su popunjeni javite se u prosincu kada budemo naručivali za sljedeću godinu'. Dakle, odbijeni ljudi nisu dobili svoje termine, nigdje nisu evidentirani i na taj način se liste čekanja prikazuje manjima od stvarnih', objašnjava Drlje.

Takvi slučajevi dokazuju da se pacijenti, iako im državni proračun redovno naplaćuje obavezno zdravstveno osiguranje, dopunsko, participacije i druge zdravstvene dadžbine, ne mogu zaštititi od neliječenja, i to već dva mjeseca uz osjećaj neizvjesnosti o tome koliko će nepodnošljivo stanje još potrajati.

Rušinović-Sunara zato inzistira na tome da država osnuje institucionalnog zaštitnika pacijenata, instituciju sličnu pravobranitelju, samo što bi ova bila organizirana na bolničkoj, županijskoj i državnoj razini s glavnom svrhom brigom o pravima i interesima pacijenata pred državom i zdravstvenim radnicima.

'Kao takvi zaštitnici moraju raditi ljudi kojima se ne može prodati rog za svijeću. Oni moraju vladati znanjem iz medicine, psihologije, prava, sociologije i etike, da bi mogli kompetentno zastupati ljudska prava pacijenata. Organizirani bi bili piramidalno, pa konkretna prava pojedinačno štiti zaštitnik na bolničkoj razini, a na nacionalnoj koordinira, objedinjuje informacije i predlaže rješenja vlastima', objasnila je Rušinović-Sunara.

Ali Hrvatski liječnički sindikat, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i ministar zdravlja Rajko Ostojić sada o tome ne razmišljaju, jer pregovaraju o pravima zdravstvenih radnika i novom kolektivnom ugovoru. Svakodnevni sastanci počinju oko 10 sati u ministarstvu i traju do kasnog popodneva, a zadnje informacije govore da se detaljno raščlanjuju odredbe o uvjetima rada, pripravnostima i dežurstvima. Te tri stvari bile su i razlog pokretanja štrajka prije gotovo dva mjeseca.