Hrvatski liječnički zbor poručio je u povodu Hrvatskog dana liječnika da su pandemija koronavirusa i potresi u Zagrebu i na Banovini ostavili dubok trag poput bolnog ožiljka, ali su liječnici ponovno pokazali fleksibilnost sustava te ljudsku i profesionalnu kvalitetu
Od dalekog 26. veljače 1874. godine i svojeg osnivanja Hrvatski liječnički zbor nosi povijesno pamćenje brojnih društvenih i zdravstvenih izazova, priopćio je Zbor, navodeći da su ratovi, prirodne katastrofe i epidemije dio iskustva povijesnog bića njihove profesije.
Njihov cilj, kažu od samih početaka bio je zaštita zdravlja naroda i skrb o svim pripadnicima liječničke profesije, a protekla godina, SARS CoV-2 virus i pandemija covid-19 te potresi u Zagrebu i Banovini izmijenili su svekoliki pogled na njihovu svakodnevnicu.
vezane vijesti
"Broj bolesnih dovodio je zdravstveni sustav do ruba, broj umrlih otvorio je složena pitanja, a kao liječnice i liječnici proživljavamo doba koje zahtijeva junaštvo, protkano izazovima i frustracijama, lutanjem i inatom", poručio je Zbor.
Ističu pritom kako ne izostaju vrhunski dosezi, stručni i znanstveni, ali i ljudski, dok su kolegice i kolege, kao i bližnji koji su ih napustili ostavili duboku prazninu u njihovim životima.
"Ipak, u nevolji smo snažniji zajedno, s jedinim ciljem pomoći građanima uz sva moguća odricanja. Ponovno smo pokazali fleksibilnost sustava, ljudsku i profesionalnu kvalitetu svih naših djelatnika", zaključio je Hrvatski liječnički zbor.
Napominju da su i u najtežim trenucima pokazali liječničko zajedništvo te su za podružnicu Sisak, za kolegice i kolege u Banovini prikupili više od 535 tisuća kuna pomoći.
