Ministar financija Slavko Linić na današnjoj je sjednici Vlade donio još jedan paket zakona koji bi trebao služiti kao 'elektrošok' za kolabrirajuće gospodarstvo. Ovoga puta radi se o zakonima koji bi trebali u roku od godine dana minimizirati probleme vezane za nelikvidnost. Pritom će se brojni porezni dugovi otpisivati, ali i brojne tvrtke likvidirati
'Nelikvidnost je najveći problem gospodarstva koji koči razvojna ulaganja, investicije i ugrožava radna mjesta. Najveća nelikvidnost bila je 1998. i 2000. godine, ali danas smo došli do situacije da je ukupno nelikvidno čak 90 posto mase novčanih sredstava raspoloživih kao novčane transakcije. Kompletan novac spreman za transakcije je na blokiranim računima i Vlada tu mora reagirati', pojasnio je ozbiljnost situacije ministar financija Slavko Linić i predstavio Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koji ide u Sabor na drugo čitanje.
'Običnu' nelikvidnost ima 3.700 subjekata s oko 70 milijuna duga. Insolventno (neplaćanja do 360 dana) je 16.580 pravnih subjekata s ukupnim dugom od 7,7 milijardi kuna, a onih tvrtki koji nisu svoje obaveze prema vjerovnicima izvršili dulje od 360 dana je čak 56.778 s oko 36 milijardi kuna blokiranih sredstava. Sve blokirane tvrtke u Hrvatskoj imaju 67 tisuća zaposlenika
'Definiranjem rokova plaćanja šaljemo poruku svim gospodarstvenicima: gospodo, morate voditi brigu o isplati plaća, plaćanju obaveza prema dobavljačima i bankama i jedino tako možete opstati na tržištu', rekao je Linić najavivši veliku čistku blokiranih tvrtki i uvođenje novih sankcija ako se ubuduće ne budu poštovali rokovi.
Rokovi za plaćanje svih obaveza za sva tijela državne, lokalne i regionalne bit će 30 dana, osim za zdravstvo koje će imati rok od 60 dana. Svi ostali gospodarstvenici imat će rok 60 dana: 'Morate prestati razmišljati da obveze ne treba izvršavati! Kao što smo slali poruke da morate platiti poreze, sad morate biti odgovorni i plaćati radnicima plaće, dobavljačima i ostalim vjerovnicima u roku od 60 dana. Moramo mijenjati ponašanje! Da sad ovo nismo definirali, možda bismo rješavali probleme nakupljene prije 10 godina, ali bismo stvarali nove. Nema tu više popuštanja', bio je odriješit Linić.
Ako netko ne bude poštovao rokove, Linić kaže da neće kažnjavati tvrtke, nego da će ih natjerati da poduzmu mjere za spašavanje stanja, da sjednu za stol s vjerovnicima i zajedno nađu način kako konsolidirati tvrtku ili će u suprotnom biti likvidirani. Odnosno, imat će mogućnost za ulazak u predstečajnu nagodbu koju će voditi nagodbeno vijeće Ministarstva financija
Kako doznajemo u Ministarstvu financija, trenutno je blokirano više od 77 tisuća tvrtki, a očekuje se da će u prvom valu 'čišćenja' blokiranih tvrtki biti riješeno više od 55 tisuća predmeta. Od toga će, kažu, 50 tisuća tvrtki biti obrađeno po kratkom postupku jer oni imaju do 10 zaposlenika i dug do milijun kuna.
Svakoj blokiranoj tvrtki dat će se prilika da se jave i otvore predstečajni postupak - no samo ako imaju pozitivno revizorsko rješenje! U predstečajnom postupku će im se račun odblokirati kako bi se mogli dgovoriti s vjerovnicima. Ako nemaju pozitivno revizorsko rješenje, neće moći otvoriti predstečajni postupak te će direktno ući u stečaj.
'Tvrtke u kojima postoji industrija, u kojima ima puno zaposlenih i koje stvaraju dodatnu vrijednost, bit će prioritetne da ih vratimo u život. Nećemo ići u konsolidaciju onih obrtnika koji su izvukli imovinu i prepisali ih na ženu i djecu', rekli su nam u ministarstvu.Nadaju se da će od 44 milijarde blokiranih kuna 30 posto biti naplativo, a očekuju da će veliki dio duga država jednostavno otpisati uz uvjet da tvrtke od tog trenutka započnu plaćati svoje obaveze u roku.
Linić kaže da je njegovo ministarstvo spremno za punu implementaciju ovog zakona koji bi trebao stupiti na snagu 1. listopada: 'Osigurali smo 400 djelatnika na provedbi, educiramo još 200 koji će raditi u nagodbenim vijećima, a pripremili smo i cijeli informatički sustav da se predstečajne nagodbe mogu pratiti svakodnevno i javno na internetu.' Linić namjerava u šest mjeseci riješiti 'postojeće probleme u nelikvidnosti te stoga formiraju 60 nagodbenih vijeća u najvećim hrvatskim gradovima. Kaže da će u prosjeku svaki veći grad imati osam do 14 tisuća predmeta, a Zagreb bi u šest mjeseci trebao imati na stolu oko 23 tisuće predmeta. 'Nakon prve godine očekujemo normalnu situaciju pa pretpostavljamo da će biti dosta 12 nagodbenih vijeća za ovakve probleme', rekao je Linić.
