U priči o sukobu interesa Linićeva pomoćnika, dugogodišnjeg državnog službenika koji je stekao raznovrsno nekretninsko bogatstvo, ostalo je nepoznato po kojem je točno programu tvrtka Facta vera, koja se bavi turizmom i ugostiteljstvom, dobila kredit od HBOR-a. U HBOR-u se pozivaju na bankarsku tajnu, a prema neslužbenim informacijama portala Index, koji je prvi problematizirao poslove obiteljske tvrtke Branka Šegona, dodijeljen im je kredit za poboljšanje likvidnosti. No teško da to može biti točno, jer takvi krediti uz kamatu od četiri posto imaju rok povrata do šest mjeseci, što znači da je kredit iz 2012. trebao već davno biti vraćen. Da to nije tako, jasno je iz još uvijek važećih hipotekarnih zabilježbi koje su na nekretnine obitelji Šegon upisale HBOR i Hypo banka, koje su svaka kreditirale tvrtku sa po 15,7 milijuna kuna. Uostalom, sam pomoćnik ministra financija i njegov šef Linić, koji je ujedno i predsjednik NO HBOR-a, drugačije bi se branili od prozivanja za sukob interesa, da je sporni kredit već prošlost.

Zato je vjerojatnije to da je Šegonova tvrtka dobila jedan od dugoročnijih kredita s povoljnim kamatnim stopama i počecima. Najpovoljniji kredit koji se nudi je turistički, Šegonova tvrtka mogla bi ga vraćati uz kamatu od samo dva posto, najkraće do 2029. godine, a možda čak i dulje, jer uz rok od 17 godina ovaj program nudi i poček od četiri godine. Dakle, moguće je da se kredit nije niti počeo otplaćivati. Riječ je o vrlo povoljnim uvjetima, kako su nam objasnili u HBOR-u, kada smo u službi za odnose s javnošću zamolili da nam predstave uvjete kreditiranja za tvrtku koja želi investirati u turizam. Kamate u programu projekata u turizmu, iznose dva, tri ili pet posto, a najpovoljniji su uvjeti ako se investira na otoke jer se tretiraju kao područje od posebne državne skrbi pa je jasno da je tvrtka Facta Vera koja u vlasništvu ima hotel Korkyra u Veloj Luci na otoku Korčuli, mogla iskoristiti ovu pogodnost i ostvariti najnižu kamatu.

Proučavajući uvjete, javno dostupne na stranicama HBOR-a, koje mora ispuniti tvrtka da bi dobila ovako jeftin krediti, i koristeći se podacima o poslovanju i bilanci tvrtke Facta Vera, vidljivo je da su Šegonovima državni bankari morali progledati kroz prste. Naime, za odobrenje kredita banka provjerava uspješnost poslovanja, traži investicijski plan i instrumente osiguranja. Četiri su kriterija kojima se u HBOR-u kod ovog programa mjeri uspješnost poslovanja klijenta, a čak dva Šegonova tvrtka, prema našem izračunu, ne ispunjava. Uz pomoć podataka o poslovanju Facta Vere iz poslovnog registra izračunali smo da ne ispunjava kriterij tekuće likvidnosti koji mora biti veći od 0,8 (kratkotrajna imovina/kratkoročne obaveze) – u njihovom je slučaju tek 0,2. Nisu prošli ni kriterij dugoročne financijske stabilnosti - koeficijent ovdje mora biti manji od 0,2 (dugotrajna imovina/kapital i rezerve i dugoročne obaveze), a njima je uz vrlo nategnutu bilancu koju bi srušio ozbiljan revizor 0,3 – jer su kao 25 milijuna kuna vrijednu imovinu upisali udjel u tvrtki koja je u blokadi. Ne zadovoljava li klijent ta dva kriterija, HBOR u iznimnim slučajevima nudi alternativu ali ni te kriterije Šegonova tvrtka ne zadovoljava: vlastiti kapital u pasivi bilance mora iznositi minimalno 30 posto, a kod njih je on svega 2,5 posto! Jedini kriterij kojem je tvrtka sigurno udovoljila na testu poslovne sposobnost jest što su im u godini koja prethodi zahtjevu za kredit, dakle u 2011., poslovni prihodi bili veći od poslovnih rashoda, odnosno nisu poslovali s gubitkom, nego 53.000 kuna u plusu. Moguće je da su ispunili i posljednji kriterij uspješnosti poslovanja da 30 posto noćenja budu strana.

Što se tiče ponuđenih osiguranja, uvidom u zemljišne knjige, moguće je pronaći pravu šumu hipoteka koje se množe od 2008. kada su podigli prvih tri milijuna eura kod Hypa, godinu kasnije uslijedila su još dva kredita od 2,2 milijuna eura i 850.000 eura, pa 400.000 kuna. Sve kod iste banke, upisivale su se tzv. simultane hipoteke, koje su vremenom bile osnaživane novim nekretninama. Posljednji koji su upisani, od 2012. su HBOR i Hypo koji bi svoju investiciju trebali naplatiti nekretninama u Zagrebu i u Veloj Luci.

Šegonova tvrtka mogla je zatražiti i program kreditiranja obrtnih sredstava, no tu je kamata veća iznosi 4 - 6 posto, kraće je vrijeme povrata iznosi od dvije do šest godina, poček je do dvije godine. No i ovdje su kriteriji za dodjelu isti kao i kod turističkih kredita, osim što ne treba predati investicijski plan.

Prema pravilima HBOR-a Nadzorni odbor kojim predsjeda Linić odlučuje o kreditima iznad 37 milijuna kuna, što ovdje nije bio slučaj. Niže iznose odobrava Uprava, kojom predsjeda Anton Kovačev, no o svim kreditima, pa tako i ovome podnosilo se izvješće Nadzornom odboru.