Ministrica je prije nekoliko dana najavila da će nosi sustav krenuti s početkom 2013. godine, uključivao bi selekciju otpada, dok bi se odvoz ostalog otpada obavljao u čipiranim vrećama, što bi automatski trebalo značiti njegovu manju količinu, a prema ministričinim tvrdnjama i cijenu. Dok u manjim gradovima, bez velikih nebodera, uvođenje tog sustava ne bi trebalo predstavljati problem, pitanje je kako će se to provoditi Zagrebu, Splitu, Rijeci…

Prva žena zelenog ministarstva uvjerena je da se selekcijom otpada može doći do manjih računa, ali u komunalnim mastodontima tako, čini se, ne misle jer primjena nove tehnologije znači i nabavku prije svega nove opreme, od kanti do kompostana za bio otpad.

Tako su iz riječke Čistoće na upit Novog lista odgovorili da sada 'imaju velik broj kamiona prilagođenih postojećem sustavu, koji će, moguće, postati neupotrebljivi bude li se radilo s čipiranim vrećama, a kako nisu profitabilno poduzeće, bez značajnog poskupljenja usluge neće biti moguće niti kupovati novu opremu'. Direktor osječkog Unikoma Stevo Anetić čipove ne vidi kao revolucionarni pomak, a za Glas Slavonije naveo je da je ključ cijele priče da se otpad selektira u za to predviđene posude. U zagrebačkoj Čistoći, od njezinog direktora Branimira Valašeka na nekoliko pitanja o navedenoj temi dobili smo tek diplomatske odgovore koji se daju staviti pod nazivnik 'ne bi se šteli mešati'.

Predsjednik udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić, koji je na Krku, prije nekoliko godina, bio jedan od pokretača uvođenja selekcije otpada na otoku, kaže da je to bio dug i zahtjevan proces koji se na koncu pokazao učinkovitim iz nekoliko razloga.

'Kada se prije šest, sedam godina krenulo s uvođenjem posuda za različite vrste otpada, ljudima je to bilo čudno, ali na Krku je to bilo nužno. Naime, utvrdilo se da kroz krško tlo kemikalije stižu do mora. Starije ljude bilo je teško naviknuti da se otpad mora odvajati jer oni su naučeni cijeli život da sve bacaju u jedan kontejner. Bilo je bitno ući u škole i krenuti s djecom, a imali smo i pomoć Crkve jer su župnici na otoku na propovijedima govorili o nužnosti selekcije.

Uvođenje novog sustava i promjena tehnologije tražilo je određene investicije i normalno je da se morala nabaviti oprema, kamioni, posude, ali dugoročno gledano volumen prikupljenog smeća je smanjen, a velika većina selektiranog i prikupljenog otpada iskoristiva je i na njoj se može zaraditi', naglašava Piršić i dodaje da je bizarna činjenica da Hrvatska uvozi stari papir koji se može reciklirati i do sedam puta.

Otpor u komunalnim divovima velikih gradova razumljiv mu je jer u velikom broju tih tvrtki sjede birokrati koji ne znaju, nije ih briga ili ne smiju kreativno razmišljati.

'Uvođenje novog sustava nije naša izmišljotina i to postoji u civiliziranom svijetu. Jasno je da novi sustav traži određene investicije, ali one se ne moraju nužno prebiti na leđima građana. U većini komunalnih tvrtki postoje određene unutarnje rezerve, njihovom reorganizacijom i inteligentnim rješenjima odvoz otpada ne bi trebao poskupjeti. Novi sustav može biti visoko isplativ, samo ga treba znati pravilno iskoristiti. Najbolji primjer za to je maslinova komina u Dalmaciji koja se tretira kao otpad i pali u Dalmacijacementu umjesto da se njezinim kompostiranjem dođe do organskog gnojiva', ističe Piršić.

Od nove ministrice i Vlade, kaže, očekuje radikalne zakrete prema selektivnom otpadu jer je to jedini način rješavanja pitanja otpada u Hrvatskoj, kojeg je sve više.

'Problem u Hrvatskoj danas su i jaki lobiji koji se bave smećem. Od onih koji prodaju opremu do onih koji se bave njegovim otkupom i preradom. Njima u velikim gradovima najviše pogoduje postojeća situacija i to će trebati riješiti što prije', zaključio je Piršić.