'Je li uopće realno i moguće da Hrvatska za četiri godine uvede euro? Razgovarao sam s guvernerom Vujčićem i mislim da za dvije godine možemo pokrenuti proces uvođenja eura, a za četiri godine to bi bilo u potpunosti provedeno', rekao je, kako prenosi Novi list, jučer u Berlinu hrvatski premijer Tihomir Orešković.

Ako se pita saborskog zastupnika Mosta Ivana Lovrinovića, tako brzo uvođenje eura bio bi ubrzani put prema grčkom scenariju.

'Tu se ne smijemo zalijetati jer je to jedan od ključnih alata u okviru ukupne europske politike za održavanje konkurencije nacionalnog gospodarstva iako taj alat, kao što je devizni tečaj domaće valute, HNB i Hrvatska nisu nikad iskoristili. Po mom mišljenju, Hrvatska neće biti spremna razgovarati o euru za 10 godina, a kamoli da ga uvede. Brzo uvođenje eura bila je strategija prethodnog i sadašnjeg vodstva HNB-a jer su oni poticali brzu i sveobuhvatnu euroizaciju financijskog i sustava čitavog gospodarstva te time zemlju izložili neviđenom valutnom riziku. Brzo uvođenje eura odgovaralo bi samo bankama i uvoznicima. Čitavo gospodarstvo došlo bi u grčki scenarij', kazao je Lovrinović novinarima u Saboru.

Neka savjetnici kažu premijeru Oreškoviću kako stoje stvari s ulaskom u eurozonu, poručuje SDP-ov Gordan Maras, uvjeren da nije realno to da Hrvatska za četiri godine uvede euro.

'Moramo zadovoljiti određene kriterije i ti kriteriji su jasni – 60 posto javnog duga - što Hrvatska sada prekoračuje i trebat će jedno vrijeme da se to vrati. Mislim da to nije realno. Volio bih da premijer objasni kako misli to ostvariti', rekao je novinarima u Saboru Maras.

Upitno je i je li tako brzo uvođenje eura poželjno, dodaje Maras. 'Hrvatska je već visoko euroizirana zemlja i mislim da ne trebamo juriti u euro i eurozonu zbog toga što, rekao sam, kod nas je rizik i što se tiče tečaja, tržišta i svega vezano uz euro vrlo nizak, a s druge strane postavlja se pitanje bi li uvođenje eura, kao u nekim drugim zemljama, dovelo do inflacije, odnosno povećanja cijena. Većina zemalja koje su ušle u eurozonu dobile su i inflaciju uz to, odnosno, hajdemo to tako reći, europske cijene. Pitanje je je li to Hrvatskoj potrebno i zašto bismo jurili u to?', rekao je Maras.

Za razmišljanje o uvođenju eura moramo doći do kriterija iz Maastrichta, poručio je HDZ-ov Ivan Šuker. 'Ali kada uzmete to da je Hrvatska visoko euroizirana zemlja i da, kamo god se okrenemo, sve nam je vezano uz euro, u interesu nam je da se riješimo niza politikantskih rasprava i priča, da uđemo u eurozonu i da se, ako nam je interes biti dio zajedničkog tržišta, niza problema riješimo kada budemo imali zajedničku valutu', rekao je HDZ-ov Ivan Šuker.

Upitan je li realno da ispunimo te kriterije za četiri godine Šuker je kazao: 'Najlakše je reći da se nešto ne može napraviti, međutim Europska komisija je jasno poslala poruku onima koji su mislili da su nešto napravili, a evidentno je da se ništa nije napravilo. To je i poruka da se te strukturne reforme konačno moraju napraviti. I ne smijemo dozvoliti da nam u javni dug svatko gura što hoće. Nama je cilj smanjiti deficit ispod tri posto, cilj nam je obuzdati rast javnog duga i njegovo smanjivanje.'