Vezano za prijepor Milanovića i Plenkovića o tome smije li premijer znati za informacije iz izvida i istraga, Lozančić je naglasio kako nijedna institucija nije otok i ne radi sama i dodao kako nigdje ne piše da premijer i predsjednik ne smiju doznati za podatke.

'SOA, policija, DORH, svi su na brodu koji se zove Republika Hrvatska i koji smo dužni štititi. Jedna institucija mora informirati druge. DORH je samostalno tijelo, ali ima i profesionalnu i moralnu obvezu izvršnoj vlasti ili nekome dati informaciju za koju procijene da treba dati. Nemam sve informacije iz ove istrage, ne bih prejudicirao. Želim vjerovati da su odluke donesene pravovremeno', rekao je Lozančić, a prenosi Jutarnji list.

Dodao je i kako vjeruje da bi, da je do SOA-e došla informacija da je voditelj strateški državne tvrtke involviran u koruptivnoj radnji, premijer o tome bio izviješten.

'Vjerujem da bi SOA obavijestila Vladu o tome. U bilo kojem trenutku, prije ili nakon imenovanja, ako doznate da je korumpiran ili pod utjecajem strane države netko tko upravlja strateškim poduzećem, imate obavezu informirati. Ne znam je li SOA imala saznanje, ali ne mislim da jest', rekao je.

Lozančić je rekao i kako je, dok je on bio na čelu SOA-e, bilo slučajeva u kojima su DORH i policija obavijestili SOA-u o nekim stvarima, ali i da je bilo situacija u kojima je agencija obavijestila ta dva tijela.

'Ne postoji zakonska obveza za DORH i policiju da moraju obavijestiti SOA-u, ali to procjenjuje čelnik tijela. Zakonom nikad nećete moći sve napisati. Međuresorna suradnja izazov je u cijelom svijetu. Svi smo bratske institucije, poslovi nam se preklapaju, ali imamo i bratsko neslaganje, svatko štiti svoj teritorij i misli da je njegov posao najbitniji. Zato je bitna komunikacija i razumijevanje nacionalne sigurnosti. Svatko odgovara za svoj rad', objasnio je Loznačić.

Na pitanje postoje li rupe u imenovanju i sigurnosnim provjerama čelnih ljudi, Lozančić je rekao kako to nije jednostavno. 

'Sigurnosna provjera nije apsolutna, njome možete dobiti lažni osjećaj sigurnosti. Nećete uspjeti sve naći. Kada provjerite osobu i ima čistu karijeru, to ga ne sprječava da drugi dan počini kazneno djelo. Sve to i košta, ljudskog vremena, novca... Agenti moraju provjeravati podatke, izvršna vlast mora odlučiti isplati li im se to. Onda te resurse moramo prebaciti iz nekih drugih operacija', rekao je i dodao kako su jače sigurnosne provjere potrebne i korisne.

Naglasio je i kako curenje informacija u istragama nije dobro ni za istragu ni za građane koji zbog toga gube povjerenje, ali ni za profesionalce koji se trude zaštititi te podatke.

'Nemam razumijevanje za curenje podatka. Ima institucija, od policije na dalje, možda i SOA, koje to trebaju ispitati. To ugrožava nacionalnu sigurnost, indirektno. Ako građani nemaju povjerenje u represivni aparat, to iznutra nagriza sustav', smatra Lozančić.

Milanovićev savjetnik smatra i da predsjednik Vlade i države, u teoriji, imaju ekskluzivno pravo znati sve što postoji i da, ako žele, nema tajne koju ne bi smjeli doznati.

'Ako lanac indicija vodi do vrha vlasti, to bi bila kriza i ne bih se kao ravnatelj SOA-e volio naći u takvoj situaciji, žalim svakog šefa policije i DORH-a koji se nađe, jer u toj situaciji nema propisa. Tu bi svaka osoba bila u moralnoj i profesionalnoj dilemi', kaže Lozančić, koji nije dao jasan odgovor na pitanje je li SOA trebala znati da se u 'Klubu' Dragana Kovačevića u Slovenskoj 9 okuplja dosta štićenih osoba.

'Da je netko SOA-i dao taj podatak, onda je druga situacija. Ovako, dok netko ne daje tu informaciju, a oni štite svoje podatke, insinuacija bi bila da bi SOA trebala pratiti policiju, što je nonsens. Na neki način možda je i trebala znati. Lokacija je sporedna, problem je osoba koja vodi lokaciju. To može biti dom, stan, podrum, park... Nije stvar lokacije, nego tko se i zašto tamo okuplja. Ako ima elemenata ugroze nacionalne sigurnosti, SOA bi pokušala doći do toga', rekao je Loznačić.