Smatra da su hrvatski liječnici itekako imali strpljenja. 'Šest mjeseci je prošlo otkad smo zajedno s ministrom donijeli određene zaključke', rekao je Luetić za N1, dodajući da je prije mjesec i pol prošao krajnji rok do kojeg se ministar obvezao riješiti pitanje koeficijenata.

'I to nije podizanje plaće svima, nego rješavanje nelogičnosti koje postoje godinama u sustavu', objašnjava Luetić te dodaje: 'Stjerani smo u kut. Ove aktivnosti nisu naš hir ni želja'.

Otkrio je i da je ministarstvo pozvalo samo Hrvatsku liječničku komoru na sastanak u petak, ali da je HLK vratio dopis i tražio da se na sastanak pozovu i ostale liječničke organizacije. 'Čekamo poziv i za ostale organizacije.Tražimo ovaj put konkretna rješenja i rokove kad će biti ispunjene odluke koje su već donesene', rekao je Luetić. Poručio je da su i građani koji dijele zabrinutost liječnika dobrodošli na prosvjedu.

Na pitanje je li problem u nedostatku liječnika i medicinskih sestara ili je stvar u lošoj organizaciji sustava, Luetić kaže da postoji više problema.

'Jedan je što cijela Europa stari i problem medicinskog osoblja nije hrvatski problem izolirano, izražen je i u zapadnoeuropskim zemljama zato što imamo i sve veću potrebu za zdravstvenom zaštitom kod starijeg stanovništva. Otprilike četvrtina stanovništva je starija od 65 godina u zapadnoeuropskim državama, a oni generiraju više od 50 posto svih zdravstvenih potreba. S dobi se ta potreba za zdravstvenom uslugom eksponencijalno povećava', pojasnio je za N1.

Vezano uz pitanje specijalizacija, odnosno obveze vraćanja velikih iznosa ako se liječnik premjestiti iz jedne bolnice u drugu, Luetić je rekao: 'Ovakvi ugovori na bruto plaće, robovlasnički ugovori, općenito ugovori koji vas vežu s nekakvim vraćanjem iznosa koji nisu realni, ne postoje nigdje u EU. Ovo je hrvatski raritet'.

Kaže da obveza vraćanja bruto plaća u slučaju ranijeg odlaska znači da vi zapravo plaćate bolnici za to što ste radili tamo. 'Što znači vratiti bruto plaću? To znači, na primjer, vi ste specijalizirali u bolnici u Sisku. Pet godina je trajala specijalizacija, koja ne znači sjedenje u klupi, nego svakodnevni rad, dežurstva, rad u sali, ambulanti, odjelu… Nakon četiri godine želite se odseliti u drugo mjesto, a bolnica kaže da ste dužni vratiti sve bruto plaće, uključujući dar za djecu, regres i božićnice. To znači da vi morate platiti ustanovi što ste radili u njoj. Dakle, morate platiti bruto iznos, a dobili ste neto iznos', rekao je za N1.

Upitan kako ministar zdravstva Vili Beroš onda tvrdi da takvih ugovora nema od 2019. godine, Luetić je odgovorio kako je izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti 2019. godine stavljeno da se više takvi ugovori ne bi smjeli sklapati.

'Nego se sklapaju tzv. mini robovlasnički ugovori na 250.000 kuna, gdje je definirano da je jedan mjesec neostanka definiran kao proračunska osnovica. To je paušalno određen iznos da bi bio između ovih bruto iznosa i nečeg što bi bilo manje. To je ono što ministar tvrdi da je ukinuto. Međutim, mi i dalje imamo tisuće kolega koji imaju aktivne ugovore na bruto plaće koji nisu izmijenjeni tim zakonom', upozorava Luetić.