Okolnosti tragedije u noćnom klubu u Kočanima, u kojoj je na koncertu makedonske hip-hop grupe DNK poginulo 59 ljudi, a ozlijeđeno ih je 160, od kojih se najmanje 40 nalazi u kritičnom stanju, u svakom bi društvu izazvale opravdani bijes. Tako je i u Sjevernoj Makedoniji, zemlji koju je niz tragedija već izbaždario na korupciju koja ubija.

Mladi građani Kočana jučer su uništili kafić i kombi Dejana Jovanova, vlasnika kluba Pulse, u kojemu se dogodila tragedija, a policija je pasivno promatrala njihov čin revolta. Izgledala je ta scena kao očajnički grč pobune protiv društva toliko nagriženog korupcijom da građani jednostavno moraju uzeti pravdu u svoje ruke.

U nastavku donosimo kronologiju najvećih tragedija koje su uzdrmale makedonsko društvo, a kojima je zajednički nazivnik, u ogromnoj većini slučajeva - korupcija.

Zrakoplovne nesreće sa stotinama mrtvih, a jedan od njih bio je i predsjednik

Godine 1993. dogodile su se dvije zrakoplovne nesreće te su odnijele stotine života i do temelja potresle tada još mladu makedonsku državu. Prvo se 5. ožujka zrakoplov Fokker 100 prijevoznika Paler Makedonija srušio tek nekoliko stotina metara nakon polijetanja iz Skoplja za Zürich, pri čemu je poginulo 83, a nesreću je preživjelo 14 osoba. Iste godine, 20. studenog, kod Ohrida se srušio zrakoplov Jakovljev Yak-42D, prijevoznika Avioimpexa, koji se vraćao iz Ženeve, a zbog lošeg vremena preusmjeren je iz Skoplja u Ohrid. U ovoj nesreći poginuli su svi putnici, kao i kompletna posada zrakoplova, ukupno 116 osoba.

Istraga je u slučaju pada Fokkera pokazala da mu krila nisu bila odmrznuta dok je uzrok pada Jakovljeva bilo loše vrijeme, ali i loša komunikacija između posade aviona i službi zračne luke. Za razliku od danas, kad je makedonsko društvo polarizirano te svaka vlast za svaku tragediju optužuje onu prethodnu, tada je bio poznat pojam političke odgovornosti, pa je ministar urbanizma i prometa Antoni Pešev podnio ostavku.

Jedanaest godina nakon ovih tragedija Makedonce je potresla još jedna tragična zrakoplovna nesreća, u kojoj je prilikom leta za Mostar zbog lošeg vremena pao zrakoplov Kinger, a smrtno su stradali predsjednik Boris Trajkovski i devet članova njegova kabineta. Povjerenstvo za utvrđivanje uzroka nesreće, koje je formiralo Vijeće ministara BiH, zaključilo je da je uzrok pada aviona proceduralna pogreška pilota u fazi slijetanja na mostarski aerodrom, a koja je dovela do udara u brdo. S obzirom na to da su poginuli i piloti, kazneni postupak nije pokrenut.

Autobusi ubojice: Najveća autobusna nesreća u Europi

Državljani Sjeverne Makedonije žrtve su i najveće autobusne nesreće u povijesti Europe. Ona se dogodila 23. studenog 2021., kad se na bugarskoj autocesti Struma kod mjesta Pernik zapalio autobus prijevoznika Besa Trans. Tada je poginulo 45 osoba, među njima 12 djece. Sedam osoba je spašeno, a među poginulima je bio i vozač autobusa. Bugarsko pravosuđe zaključilo je da je za to kriv vozač jer nije kontrolirao vozilo u problematičnom zavoju, gdje su se nesreće već događale, no kako je i on poginuo, ispalo je da odgovornih za nesreću među živima - nema.

Istraga je pokazala nevjerojatan niz propusta institucija koji su utjecali na nesreću. Iako je tvrtka Besa trans imala dozvolu za četiri autobusa koja je koristila za prijevoz, onaj koji je izgorio u Bugarskoj nije bio jedan od njih - koristili su dozvolu izdanu za drugi autobus. Zbog toga je vlasnik tvrtke Bekim Hadžiju u prvostupanjskom suđenju bio osuđen na 20 mjeseci zatvora za krivotvorenje javne isprave, no žalbeni sud utvrdio je da je na prvostupanjskom sudu utvrđena pogreška u vremenu počinjenja kaznenog djela, kao i u tome koliko je puta korištena ova 'posuđena' potvrda. Tužiteljstvo je tvrdilo da je kobni autobus 20 puta izlazio iz Makedonije s papirima drugih autobusa, a žalbeni sud utvrdio je da su oni korišteni samo 10 puta. Zato će suđenje biti ponovljeno.

Nešto manje od tri godine prije ove nesreće 16 osoba poginulo je u izlijetanju autobusa prijevoznika Durmo tours kod sela Laskarci, a više od 30 putnika je ozlijeđeno. Pet godina poslije sud je presudio da su vozač Manoil Trifunovski, vlasnik i direktor Durmo toursa Durmiš Beluli te još četiri osobe iz te tvrtke krivi za nepridržavanje standarda za prijevoz putnika. Ukupno su osuđeni na 39 godina zatvora, a najveću kaznu dobio je vozač Trifunovski, 14 godina zatvora, iako je na maratonskom suđenju s čak 150 ročišta utvrđeno da je vozio neispravan autobus koji je 'položio' tehnički pregled u stanici čiji je vlasnik spomenuti vlasnik Durmo toursa.

Smrtonosne poplave u okolici Skoplja - 22 mrtve osobe i pogrešna prognoza

Dvadeset i dvije osobe poginule su, a još dvadeset i dvije ozlijeđene su u poplavi koja je pogodila područje skopske regije 6. kolovoza 2016., kad se na sela Sinđelić, Stajkovci, Smilkovci i Aračinovo sručila dotad nezabilježena količina oborina od 84,5 milimetara u samo pet sati. Državna hidrometeorološka uprava prognozirala je da bi ovaj meteorološki fenomen trebao proći kroz Skopje i okolicu u kratkom vremenskom periodu, a enormna količina kiše pokrenula je brojna klizišta i doslovno zatrpala stanovništvo područja poznatijeg kao Skopska Crna Gora.

Stradalo je uglavnom starije i nemoćno stanovništvo, no među žrtvama je bilo i dvogodišnje dijete. Prema riječima mještana, većina poginulih građana utopila se u svojim domovima ili ih je voda odnijela na ulice kada su izašli iz automobila. Treba napomenuti i da je ovaj događaj, dvije godine nakon poplava na području Županje, bila prva tragedija koja je pokrenula regionalni, pa i europski val solidarnosti. Niz država, od Austrije do Turske, donirao je ili sudjelovao u raščišćavanju i dezinfekciji poplavljenih područja.

Brodska nesreća u Ohridu - godina zatvora za 15 mrtvih

U blizini kampa Elešec na Ohridskom jezeru, najdubljem jezeru na Balkanu, 5. rujna 2009. potonuo je brod Ilinden prevozeći turiste do manastira Sv. Naum. Izgrađen 1924., imao je maksimalan kapacitet za 45 putnika, a kako je utvrđeno na suđenju, u trenutku potonuća na njemu je bilo 56 osoba, većinom starijih turista iz Bugarske koji nisu znali plivati. Na suđenju je također utvrđeno da su u trenutku potonuća u blizini bila druga dva broda, no njihovi kapetani nisu priskočili u pomoć putnicima koji su se utapali. U nesreći je smrtno stradalo 15 putnika.

Za to su osuđeni kapetan broda Sotir Filevski i hrvatski državljanin Branko Bajić, a koji je izdao uvjerenje o ispravnosti plovila, obojica na po godinu dana zatvora. Ministar prometa i veza Mile Janakievski iz moralnih razloga podnio je ostavku, no tadašnji premijer, današnji bjegunac u Mađarskoj, Nikola Gruevski, nije je prihvatio.

Požar u covid-bolnici u Tetovu - 14 mrtvih, još bez sudskog epiloga

Na makedonski Dan državnosti 8. rujna 2021. izbio je požar u modularnoj bolnici u Tetovu, u kojoj su se liječili pacijenti oboljeli od covida. U tragediji je poginulo 14 osoba, pacijenata i članova njihovih obitelji, a 16 osoba spašeno je prije nego što je zgrada potpuno izgorjela.

Vještaci koji su analizirali nesreću utvrdili su da je do požara došlo uslijed pregrijavanja produžnih kabela pomoću kojih su bili uključeni defibrilatori, ali i punjači za mobitel. Pravosudni epilog ove tragedije još uvijek nije konačan. Prvostupanjskom presudom ravnatelji Kliničke bolnice u Tetovu, Florin Besimi i Artan Etemi, osuđeni su na godinu dana, odnosno šest mjeseci uvjetno na period od tri godine, a sama bolnica dobila je novčanu kaznu od milijun denara (oko 33 tisuće eura). Liječnik Boban Vučevski, koji je te večeri bio dežuran, oslobođen je odgovornosti.

Tijekom suđenja istraživački mediji objavljivali su informacije koje upućuju na sistemsku korupciju jer je bolnicu gradila tvrtka Brako, u kojoj je suvlasnik bio zamjenik bivšeg premijera Zorana Zaeva, Kočo Anđušev. Također, utvrđene su nedosljednosti pri formiranju optužnice, ali i u samom sudskom postupku. Žalbeni sud u Gostivaru na žalbu tužiteljstva odlučio je vratiti postupak na početak, a upravo danas odgođeno je prvo ročište i to - četvrti put.