otvoreno

Markotić o covid putovnicama: Realnost će nam biti neke vrste potvrda o cijepljenju, ali to ne bi smjelo biti previše diskriminatorno

11.03.2021 u 23:16

Bionic
Reading

Svijet je punih godinu dana u pandemiji COVID-a. Zarazilo se 120 milijuna ljudi, a umrlo više od dva milijuna i 600 tisuća. Uvedena su brojna epidemiološka ograničenja koja ne dopuštaju život na koji smo se naviknuli. Stvorena su cjepiva koja bude nadu, istodobno širenje zaraze ne prestaje.

Dragan Delić, infektolog iz Beograda, kazao je u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" da od druge polovine listopada u Srbiji traje treći val infekcije i do danas nije prošao. Iako je Srbija cijepila veliki broj stanovnika u odnosu na neke druge države, Delić smatra poželjnim cijepiti tri milijuna ljudi. Trebali bi imati zaštićeno oko pet milijuna ljudi da bi se uopće ušlo u mirno razdoblje.

Govoreći o stanju u Srbiji rekao je da nije bilo najsretnije rješenje da se formira krizni štab.

'Od početka se govori o nekim kompromisima, a ja govorim da nema kompromisa za medicinare. Govori se i o postizanju balansa s ekonomijom. Za mene kao liječnika nema govora o nekim uslužnim djelatnostima, već samo o bolesti i bolesnim ljudima. Ne mogu liječnici sudjelovati u balansu. To je neprihvatljivo i neetički', kazao je infektolog.

Istaknuo je i da je pandemija pokazala koji je preventivni značaj medicine.

'Ona je dosad bila marginalizirana, zapostavljena. Vrlo je bitna epidemiologija, higijena, socijalna medicina. To su bile zapostavljene grane, pa su nam se vratile kao bumerang', dodao je i naglasio da nema boljeg rješenja od cijepljenja.

Mirsada Hukić, spec. mikrobiologije i subspec. virusologije, kazala je da je epidemiološka situacija u BiH vrlo složena i komplicirana. Navodi da nema dovoljne koordinacije između razina vlasti.

Miroslav Petrovec, prodekan Medicinskog fakulteta u Ljubljani, predstojnik Instituta za mikrobiologiju i imunologiju, kazao je da u Sloveniji postoji dosta diskusija o tome koliko zapravo policijski sat može zaustaviti epidemiju.

Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", izjavila je da su mutacije virusa otežale situaciju.

'Britanski soj je zavladao Europom. Južnoafrički je u oko 5 posto detektiran, a brazilski je u samo nekoliko zemalja. Dvojbe su oko toga koliko će postojeća cjepiva uspješno djelovati na te mutacije', kazala je Markotić.

Ivica Lukšić, ravnatelj KB "Dubrava" je kazao da sada imaju veliko iskustvo pa su puno relaksiraniji nego godinu dana prije. 'Svaka bolnica ima svoj covid odjel. Lakše se nositi s povećanim brojevima novooboljelih', optimističan je Lukšić.

Čak je osam država zaustavilo cijepljenje cjepivom AstraZenece zbog određenih nuspojava. Hrvatska je kupila najveći broj upravo tog cjepiva. Markotić napominje da jedan smrtni ishod i embolija nisu povezani s cijepljenjem.

'Broj ljudi s embolijom u cijepljenim nije viši od normalne populacije. To nam govori u prilog da ne mora to biti nužno vezano uz cjepivo. U svakoj proizvodnji imate određene serije cjepiva. Serije su po par sto tisuća. Normalna je procedura da ako imate određenu seriju uz koju se veže određena sumnja, onda se zaustavi cijepljenje tom serijom ondje gdje to postoji', kazala je i dodala da joj je Krunoslav Capak kazao da sporne serije u Hrvatsku nisu došle.

Komentirajući to je li EU razočarala svoje građane jer nije na vrijeme nabavila cjepiva Petrovec je rekao da EU možda nije iskoristila sve što je mogla da bi ostvarila sve ono što je trebalo, odnosno ono što je i dogovarala.

'Oni koji su platili više, lakše su došli do cjepiva', rekao je Petrovec.

Hukić je kazala da ona trenutačno nije u poziciji ocjenjivati cjepiva, budući da je BiH još uvijek bez njih.

'Mi smo na samom početku, još uvijek pregovaramo. Kod nas je to još uvijek za veću populaciju misaona imenica. Vrlo sam tužna zbog toga što puno zaostajemo za čitavom Europom. Što se cjepiva tiče preferiram Pfizera i Modernu. Ostale smatram također dobre. A najbolja je ona koja je dostupna, barem za nas u Bosni i Hercegovini', kazala je.

Lukšić je kazao da kako epidemija napreduje tako je i sve veći broj ljudi koji su se izliječili.

'Iz naše bolnice je otpušteno više od 2.500 izliječenih, a u postcovid ambulanti je pregledano više od 1.200. radi se o raznim simptomima. To su i kardiovaskularni simptomi, a ne samo respiratorni', dodao je.

Markotić je istaknula da je cijeli znanstveni svijet napravio iskorak u proizvodnji što cjepiva što lijekova. Svakodnevno imaju neke nove spoznaje.

'Pokušavaju se naći novi lijekovi. Evo danas je bila vijest u kojem je sudjelovao hrvatski kolega Luka Čičin-Šain gdje se jedna nova tehnologija na iznimno pametan način upotrijebila u kreiranju antitijela koja bi mogla neutralizirati virus. Takvih iskoraka ima jako puno, istaknula je. U Hrvatskoj pri liječenju idu sa simptomatskom terapijom, vrlo dobra iskustva imaju i s primjenom kortikosteroida u smanjenju upalnih situacija.

'To mora biti naravno kontrolirano i vrlo ciljano. Osim toga tu je i plazma, ali se sada zna da se to mora dati u ranijoj fazi', navela je Markotić.

Odgovarajući na pitanje na kraju emisije jesu li nam covid putovnice realnost Markotić je rekla da će nam realnost biti neke vrste potvrda jeste li cijepljeni, preboljeli ili testirani, ali to ne bi smjelo biti previše diskriminatorno.