Rezultati izbora za varaždinske mjesne odbore jasno pokazuju da većina onih koji su glasovali više ne žele Gorana Habuša za varaždinskoga gradonačelnika, kao i stanke koje ga podržavaju, kaže Natalija Martinčević, saborska zastupnica i potpredsjednica Narodne stranke - reformisti, koja je još i zamjenica varaždinskoga gradonačelnika, ali samo formalno nakon razvlaštenja
On više nije prvi izbor u sedam mjesnih odbora u kojem je više od 80 posto ukupnog biračkog tijela u gradu Varaždinu, naglašava Martinčević.
Iako se odmah nakon mjesnih izbora izvještavalo o velikom povratku HDZ-a na varaždinsku političku scenu, ipak je riječ o relativnoj pobjedi i lako bi se moglo dogoditi da ostanu bez ijednog predsjednika vijeća mjesnih odbora. Naime, od ukupno 8455 glasova u 16 varaždinskih mjesnih odbora, HDZ je dobio 2202 glasova, i to zajedno s koalicijskim partnerima HSS-om, HRAST-om, HSP-om, BUZ-om i ZS-om. Nasuprot tome, SDP je sam dobio 1940 glasova, reformisti 1870, dok su HNS i HSU skupa dobili 1625. Stoga Martinčević, kao ni predsjednik reformista Radimir Čačić, ne skriva zadovoljstvo rezultatima u Varaždinu ostvarenim na mjesnih izbora održanim zadnje nedjelje u svibnju.
- HDZ je okupio u Varaždinu pet stranaka i to je tu njegov koalicijski maksimum. U samom Varaždinu i njegovih sedam mjesnih odbora, dakle bez odbora u prigradskih naselja, najjača smo stranka. Tu smo napraviti dobru stranačku infrastrukturu i pojedinačno dobili najviše od svih - 25 posto glasova. Uspjeh je tim vredniji jer smo varaždinsku gradsku organizaciju osnovali tek 11. studenog prošle godine, dok je naša stranka osnovana 28. rujna. Stoga su se mnogi čudili kada sam najavljivala izlazak u svim mjesnim odborima i dobar rezultat. Mislili su da nećemo okupiti članstvo, objasniti programe i sl. No mi smo uspjeli održati više tribina i skupova u skoro svim odborima, okupiti u Varaždinu više od 1200 članova od čega 80 posto uglavnom mladih koji nikada nisu bili niti u jednoj stranci. Sve smo posložili i dobiti 1870 ili više od 22 posto glasova na području svih 16 mjesnih odbora, dok je koalicija HNS-HSU dobila 1.625 glasova ili 19,2 posto glasova, napominje Martinčević naglašavajući da su reformisti u sedam gradskih odbora osvojili 22 mandata, dok je HNS s HSU tek 12, a samostalno svega osam.
Potpredsjednica reformista najavljuje jači rad u varaždinskim prigradskim odborima gdje također računa na bolje rezultate. Uz stranačku infrastrukturu, podjednako bitnim za uspjeh na izborima drži programe i rješenja koje stranka nudi.
- Imamo razrađene programe za regiju, županiju i gradove, pa tako i Varaždin koji treba biti središte gospodarsko, obrazovno i kulturno snažne regije. Tu su reformisti prepoznati u velikoj mjeru kao alternativa aktualnoj vlasti. Snažno se zalažemo za decentralizaciju poreznih prohoda. U Hrvatskoj je situacija da s 90 posto svih poreznih prihoda raspolaže središnja država, dok s 10 posto svi gradovi i općine. Po tome smo, uz Grčku, država koje je najviše centralizirana. To treba mijenjati i spustiti više poreznih prihoda na lokalnu razinu. Po nama bilo bi dobro 30 posto, ali da se spusti 25 ili 20 bio bi iskorak, veli nam Martinčević.
Nužnost je, kako dodaje, i reforma javne i lokalne uprave.
-Dobro se to vidi na primjeru Varaždina. Grad mora početi od sebe. Ovakva gradska uprava ne funkcionira. Bila sam kratko vrijeme zamjenica gradonačelnika u punom smislu tih riječi, ali dovoljno dugo vidim kakvo je stanje. Da se tako radi u privatnom sektoru, već nakon tri mjeseca ne bi bili u mogućnosti isplatiti plaću. Bilo bi primjerice dobro i poželjno da ured gradonačelnika vodi pravnik, a ne informatičar. Onda se ne bi odluke vraćale na popravak, krivo vodili urudžbeni brojevi i sl. Za takav rad, međutim, nisu odgovorni zaposlenici, nego sustavu i ljudi koji ga vode. Zakonski okvir je loš, a ako se još tome doda nesposoban vođa, onda nastaju ozbiljni problemi kao u Varaždinu, naglašava.
Reformisti se, kako nastavlja, zalažu i za promjene u upravljanju gradskim tvrtkama.
-Prvi korak je revizija poslovanja u svim gradskim institucijama i tvrtkama te racionalizacija poslovanja i troškova. Kod izbora direktora skloni smo austrijskom modelu kako bi se maknula politika koja utječe i na izbor članova nadzornih tijela. Ovo što imamo je apsolutno neuspješno. Upravni i nadzorni odbori su nešto nakaradno jer stranke kada postavljaju svoje članove u koje imaju povjerenja uglavnom ne gledajući na njihovu stručnost, upozorava.
Posebno kritičnim za Varaždin drži izostanak primjerenih EU projekata i investicija.
-Tu Varaždin stoji uistinu jako loše, iako smo među prvima osnovali agencije baš za pripremu EU projekata. Međutim, bez prave ekipe i koordinacije tu smo gdje jesmo. Primjerice, pokrenula sam kao zamjenica gradonačelnika izradu Strategije razvoja grada Varaždina oko čega sam okupila sve političke opcije, kao i entuzijaste. Međutim, nakon mog razvlaštenja, održan je samo jedan sastanak, a prošlo je godinu i pol dana. Grad Varaždin nije u stanju donijeti dokument koji je temelje za sve ostalo, pa ne čudi da u ovogodišnjem gradskom proračunu nema ni kune rezervirane za aplikacije na EU projekte. Istovremeno, drugi već ostvaruju projekte od stotine milijuna kuna, a mi se zadovoljavamo time da se pišu projekti koji će biti 2018 godine, upozorava Martinčević.
Zalaže se i za ustroje središnje gradske točke na kojoj bi potencijalni investitori mogli dobiti sve potrebne informacije.
-U Varaždinu nema ulaganja, iako su investitori dolazili, ali su otišli k drugima. Ne samo da ih gradonačelnik nije uspio zadržati i riješiti stare probleme, nego još stvara nove, dok strategije za njihovo rješavanje ne nudi, naglašava potpredsjednica reformista koji će upravo Martinčevićku na lokalnim izborima istaknuti za kandidatkinju za varaždinskoga gradonačelnika, dok gotovo sve ostale stranke u Varaždinu još traže svoje kandidate.