Prvi je zakonski prijedlog za izmjenu izbornog zakonodavstva, odnosno za uvođenje preferencijalnog glasa još u lipnju podnijela Natalija Martinčević iz Narodne stranke - Reformisti. Kako je jutros obrazložila, predlaže da se na parlamentarnim izborima uvede preferencijalno glasanje po modelu koji se koristi na izborima za Europski parlament. Dakle da se omogući jedan preferencijalni glas koji će vrijediti ako kandidat osvoji više od 10 posto glasova koje je osvojila lista na kojoj je kandidiran.

'Na taj bi se način našim građanima omogućilo da uz stranke i koalicije svoj glas daju i određenoj osobi na listi. U sustavu koji danas imamo uska stranačka vodstva određuju najčešće po subjektivnim kriterijima, a ne kriterijima kvalitete, tko će biti izvršna vlast. Predsjednici stranaka biraju naravno svoje ministre, svoju vladu i to je u redu. No u našem sustavu ti isti predsjednici stranaka slažu i liste za Sabor i time odmah određuju tko će biti ljudi koji će sjediti u Saboru. I tako imamo poziciju da predsjednici stranaka ili u najboljem slučaju najuža stranačka vodstva u Hrvatskoj biraju i izvršnu i zakonodavnu vlast. To je u ovako centraliziranoj državi kao što je Hrvatska, u kojoj centralna vlast upravlja s preko 90 posto poreznih prihoda, izuzetno i opasno i štetno', kazala je Martinčević, dodavši da će, prihvati li se njezin prijedlog, građani moći birati najbolje i najkvalitetnije zastupnike.

Osvrnula se Martinčević i na referendumsku inicijativu U ime obitelji, kazavši kako se o ovako ozbiljnoj stvari ne bi trebalo odlučivati na referendumu. 'Građani se često, bez obzira na referendumsko pitanje, razočarani naravno rezultatima Vlade, izjašnjavaju zapravo protiv Vlade i stvara se atmosfera izvanrednog stanja u Hrvatskoj koja nam sasvim sigurno ne treba. Hrvatskoj danas trebaju razgovor i dogovor kako bismo promijenili stanje u kojem se nalazimo', kaže Martinčević.

Iako je prva predstavljala svoj prijedlog, Martinčević se osvrnula i na ideje drugih predlagatelja. Tako se, primjerice, nije složila s SDP-ovom idejom ukidanja nositelja listi.

'Ovakva izmjena izbornog zakona koristi se za izborni inženjering. Pod plaštem promjena pokušava se eliminirati mogućnost da uz snagu političke poruke koju predstavlja sama stranka ta poruka bude dodatno pojačana osobnim autoritetom jakih političkih lidera na nacionalnoj razini. Razumijem da to snažno podupiru određeni koalicijski partneri SDP-a koji nemaju više svojih jakih političkih lidera, ali je očito da je i sama vladajuća stranka procijenila da će im njihov lider biti na izbornim listama više minus nego plus', kazala je Martinčević.

Na prozivke je odmah odgovorio SDP-ov Nenad Stazić. 'Napadate SDP, ne znam zašto, krivo tumačeći motiv za ukidanje nositelja liste. Predlažemo ukidanje nositelja liste zato da bismo taj cijeli postupak učinili poštenijim i transparentnijim. Svakako se sjećate vremena prve HDZ-ove administracije, kad je nositelj svih lista na lokalnim izborima bio hrvatski predsjednik i predsjednik HDZ-a Franjo Tuđman, a on nigdje nije namjeravao biti član općinske skupštine ili gradskog vijeća. To je motiv zašto ih ukidamo, a ne ovaj motiv koji vi izmišljate na posve uvredljiv način', kazao je Stazić.

Na izlaganje Natalije Martinčević osvrnuo se i HDZ-ov Željko Reiner, kazavši kako njegova stranka traži cjelovitu promjenu načina izbora zastupnika. 'HDZ se zalaže za korjenitu promjenu načina izbora i za promjenu Ustava koja bi donijela veću pravednost u glasovanju, posebice za građane koji imaju prebivalište izvan RH, i HDZ jest za preferencijalno glasovanje', kazao je Reiner, na što mu je zastupnica Reformista odgovorila da nema vremena za cjelovitu izmjenu, pogotovo kada se uzme u obzir to da su jedne ustavne promjene propale jer nije došlo do konsenzusa.

Izmjenu razmišljanja u Saboru izazvala je i SDP-ova ideja o 40-postotnoj zastupljenosti žena na listama. Martinčević se s tom idejom u potpunosti nije mogla složiti jer, kaže, postoji mogućnost da se dogodi da žene budu stavljene na dno liste pa da ne uspiju ući u Sabor. Stoga je predložila da se žene stavi na početak liste, a dodatnu ideju imao je nezavisni zastupnik Branko Vukšić kazavši da bi se na listi trebali naizmjence naći muškarci i žene.

Lesar: Gradonačelnici i načelnici ne mogu istovremeno biti saborski zastupnici

Zakonski prijedlog Hrvatskih laburista predstavio je Dragutin Lesar. I ova stranka se zalaže za uvođenje preferencijalnog glasovanja, no s tri preferirana glasa i bez praga.

'Preferencijalni glas na europskim izborima u svibnju, to pravo odlučivanja ne samo o listi, nego i o odabiru jednog kandidata, iskoristilo je 78,5 posto birača. Dakle najmanji broj ili lista s najmanjim brojem preferencijalnih glasova imala je 41,9 posto, a lista a najvećim brojem preferencijalnih glasova čak 86,5 posto. Međutim od 34 kandidata na 25 lista koji su zadovoljili zakonski uvjet osvajanja više od 10 posto glasova od glasova koje je dobila njihova lista, bez obzira što nisu prešli onaj prag od pet posto, dakle od njih 34 samo je 10 onih kandidata koji nisu bili prvi na listi. Dakle 24 plus 10 posto su zapravo oni koji su bili prvi na listi, a samo 10 posto oni koji nisu bili prvi na listi', pojasnio je Lesar zašto Laburisti smatraju da jedan preferirani glas nije dovoljan.

Kazao je Lesar i kako se Laburisti zalažu za to da se nespojivost dužnosti osim na župane odnosi i na gradonačelnike i načelnike, odnosno da oni kao i župani ne mogu istovremeno biti saborski zastupnici. Reagirao je na to odmah HDZ-ov Stjepan Milinković, inače načelnik Općine Gola.

'Najlakše je udariti po tim lokalnim čelnicima, načelnicima. Prije kratkog vremena ovdje je bilo govora o tome da kreće lov na te šerife. Sada izmjena poreza na dohodak kaže  - smanjit ćemo vam prihode, a vi osigurajte vrtiće, škole, sve itd. I treća stvar - ajmo im sada zabraniti na neki način i da ne mogu biti saborski zastupnici. A ja odgovorno tvrdim da su načelnici koji su nazočni u ovom visokom domu itekako doprinijeli kvaliteti rasprava ovdje, ali isto tako su unaprijedili kvalitetu življenja u svojim sredinama iz kojih dolaze na sve moguće načine', kazao je Milinković.

Replicirao mu je Lesar. 'Ljubazno vas molim da napravite samo jednu stvar, dajte raspitajte se među svojim članovima Vlade iz prošla dva mandata koliko je koštala koalicija gradonačelnika koji su ujedno bili saborski zastupnici da bi osiguravali većinu kod glasanja. Koliko ne milijuna, ne desetaka milijuna, koliko stotina milijuna su koštale njihove vjernosti koalicijskim partnerima. Pa kada to izračunate, onda ćete razumjeti zašto to predlažemo', kazao je Lesar.

SDSS: Treba razmisliti i o zabrani kandidiranja onima koji imaju porezni dug

Nezavisni zastupnici Jadranka Kosor i Josip Kregar te SDP-ov Gvozden Flego odlučili su predložiti 'minimalistički prijedlog'. Trebalo bi, kaže Kosor, ići na sveobuhvatniju reformu, međutim s obzirom da se izborno zakonodavstvo ne smije mijenjati godinu dana prije izbora, trojac je odlučio predložiti ono oko čega se realno i može stvoriti konsenzus. Jedna od tih stvari je preferencijalno glasovanje, i to s tri preferencijalna glasa i pragom od pet posto.

'Želimo smanjiti apstinenciju, ali isto tako otvoriti snažnije demokratske procese u strankama. Nakon izbora moglo bi se dogoditi otvaranje tih novih vjetrova, često to volim nazvati propuhom u političkim strankama, jer bi se moglo dogoditi da neki drugi kandidati na tim listama dobiju enormno veći broj glasova od tih vođa i tih lidera koji koče demokratske procese u svojim strankama', kazala je Kosor.

Uz to, ta grupa zastupnika predlaže zabranu kandidiranja onima koji su osuđeni za teška kaznena djela, kaznena djela protiv čovječnosti, ljudskog dostojanstva, genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti, ratnog zločina, terorizma, terorističkog udruženja, mučenja, ropstva, teškog ubojstva te zlouporabe položaja i ovlasti.

Takav prijedlog nije dobro sjeo HDSSB-u i to zbog, otvoreno je priznao Josip Salapić, jednog od utemeljitelja stranke, Branimira Glavaša, koji odslužuje kaznu zatvora u Mostaru. 'Branimir Glavaš već je petu godinu u zatvoru u Mostaru, u Bosni i Hercegovini, a nije iskoristio svoje pravo za redovit pravni put zaštite svojih ustavno zajamčenih prava po Ustavu Republike Hrvatske. Naime ako postoji presuda za koju nije završen redoviti pravni put, čeka se odluka Ustavnog suda, što je po meni skandalozno pet godina, a razumni rok je godinu, pa nek' bude i dvije. U isto vrijeme očekuje se odluka Europskog suda za ljudska prava o povredi prava na razuman rok. I takvoj bi se osobi po ovome prijedlogu zabranilo kandidiranje, prođu izbori, Ustavni sud recimo donese odluku da se ukine ili vrati postupak na ponovno suđenje, a onda ta osoba gubi svoje ustavno pravo da se kandidira i bude birana ili kandidirana na izborima. To je pravni aspekt o kojem treba razgovarati', kazao je Salapić.

Na prijedlog zabrane kandidiranja osobama osuđenim za teška kaznena djela nadovezao se i SDSS-ov Dragan Crnogorac. 'Nijedan od prijedloga nije otvorio i problematizirao pitanje stranaka ili kandidata koji su dužni državi ili su im blokirani računi. Ima u Hrvatskoj preko 120 registriranih stranaka, ima onih stranaka kojima su blokirani računi i dužni su i državi, nisu isplatili zarade svojim ljudima, ali ima i kandidata, mogućih kandidata koji su dužni porez, koji su dužni neke druge obaveze', kazao je Crnogorac, dodavši da bi stranke i kandidati prilikom kandidiranja trebali donijeti potvrdu Porezne uprave da ništa ne duguju.

SDP za proaktivnu politiku prema ženama, IDS i Radin za proaktivnu politiku prema manjinama

U ime SDP-a Peđa Grbin pojasnio je da se njegova stranka zalaže za preferencijalno glasovanje kao na europskim izborima, za ukidanje nositelja liste, ali i za obvezu da 40 posto liste čine žene. Vezano uz preferencijalno glasovanje, s njima se složio IDS te je zajedno sa zastupnikom talijanske manjine Furijem Radinom dao svoj prijedlog.

Najvažnija odredba njihovog prijedloga je dodatno pravo glasa za manjine. Naime, kako je pojasnio Radin, zalažu se za to da manjine mogu glasati i za opću listu, ali i za manjinsku listu. 'Manjine trebaju imati i građanska i nacionalna prava. To se može zvati pozitivna diskriminacija, ali ja mislim da se to tiče proaktivne politike. Prije pozitivne diskriminacije, prije pozitivnih prava mi ćemo govoriti o tome da je to pravedno. To je pravedno jer nas stavlja u isti položaj s drugima. Zato od 1992. i postoji XII. izborna jedinica', kazao je Radin.

Vukšić za ukidanje preferencijalnog praga od 10 posto

Uvođenje preferencijalnog glasovanja na parlamentarnim izborima u ime Kluba nezavisnih zastupnika Slavka Linića i Branka Vukšića te manjinca Nedžada Hodžića načelno je podržao i Vukšić, no kazao je kako smatra da se kod preferencijalnog glasovanja treba ukinuti obavezni prag od 10 posto. Stranke će, kaže, tako i tako sastavljati listu, pa bi građanima trebalo ostaviti da ljude na toj listi poredaju kako žele.

Osvrnuo se i na kritike da će zbog preferencijalnog glasovanja stranački šefovi micati disidente s lista. 'Recite mi što bi se dogodilo da na listi za Europarlament nije bilo Tonina Picule koji je sam priznao da godinu dana nije razgovarao s gospodinom Zoranom Milanovićem? Pa ta lista gotovo da ne bi prošla. I naravno da gospodinu Zoranu Milanoviću nije palo na pamet da Tonino Picula ne bi bio na listi i njega su glasači vrednovali kao petog na listi - dobio je najviše glasova. Isto je i s listom HDZ-a i njegove koalicije, znači nisu prvi dobili najviše glasova, dobile su ih dvije žene. Znači, ne prijeti opasnost ni od estradizacije i ne prijeti opasnost od toga da bi stranačke vođe mogle najpopularnije političare u svojim strankama micati s lista jer tada će presuditi i samima sebi', kazao je Vukšić.