Gostujući u nedjelju u emisiji Točka na tjedan na N1 ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu Maruška Vizek rekla je kako Ivica Todorić nije bio jedino utjelovljenje ortačkog kapitalizma, već da je postojala 'cijela menadžerija ljudi koja mu je pomogla da se dogodi to što se dogodilo'.

'Zbog toga je moj stav da ako se država, koja je dio tog ortačkog kapitalizma, ide uplitati u taj proces u pokušaju da ga se sanira onda je vrlo izvjesno da nam se to dogodi opet. Ne možete uzrok problema liječiti istim metodama. Ortački kapitalizam u hrvatskom društvu je izrazito raširen, a afera Hotmail je paradigmatski primjer kako to u stvarnosti funkcionira. Ovako kada to vidite s neporecivim dokazima, onda je svima jasnije kako to u stvarnosti funkcionira', komentirala je Vizek dodajući da je Vlada, odnosno politika, lex Agrokorom pljunula na struku.

Rođački kapitalizam kao temelj lex Agrokora

'Ako ne slušate savjete ljudi u čije je obrazovanje društvo uložilo milijune kuna, od Jasnice Garašić do Petra Miladina, do mene, onda se postavlja pitanje zašto se ulaže novac ako se njihove sugestije i prijedlozi ne uvažavaju. Njih se ignoriralo, to je najveći problem kada je u pitanju odnos politike i struke. Pokušala sam sama promovirati stavove profesorice Garašić kroz svoje istupe jer sam prepoznala da je to eminentna stručnjakinja koja se bavi stečajnim pravom', rekla je Vizek dodajući da joj se čini 'da je proces u priličnoj mjeri kompromitiran' te da akademska zajednica nije bila dovoljno glasna.

'Da je bilo više ljudi koji su se javili, ishod ove priče bi bio drugačiji i ne bi bilo ove političke nestabilnosti', zaključila je.

Opet se vratila na rođački kapitalizam koji je, smatra, bio temelj i lex Agrokora.

'Treba ispitati što su institucije znale, što su mogle napraviti, a što su napravile. Mi to ne znamo, ne znamo je li Porezna uprava vršila nadzor nad Agrokorom, dobar dio institucija se skriva iza svoje autonomije i javnosti nisu prižene informacije na tu temu. Povjerenstvo koje je bilo osnovano je ugašeno nakon mjesec, dva i mi kao javnost nismo dobili priliku dobiti odgovore. Rođački kapitalizam uključuje političare, poduzetnike, čelnike javnih instutucija, pa u konačnici i medije, nitko nije zaštićen od zaraze i svima se može dogoditi da budu uključeni u takve procese i mislim da je ovo idealan trenutak da raščistimo s takvim tipom procesa. Lex Agrokor je bio pokušaj da se ortačkim kapitalizmom sanira šteta koja je nastala iz prethodne faze ortačkog kapitalizma. Trebamo tek vidjeti što će biti, vrlo je sve još neizvjesno', smatra Vizek.

Vlada je taoc Agrokora

Osvrnula se i na moguće produljenje lex Agrokora.

'To je stvar političke procjene, meni se čini da je neizvjesno da će se nagodba dogoditi do 10. srpnja. Nezadovoljnici će tužiti svakako, to nije sporno. Sad kad smo već ušli u taj proces treba ga završiti. Mi i dalje ne znamo kako će Agrokor izgledati nakon nagodbe, znamo da ne plaća rashode, poslovanje je u induciranoj komi. Lex Agrokor se neće primjenjivati u zemljama u okruženju što dodatno otežava procjenu što će biti s hrvatskim kompanijama te grupe. Ukoliko se dogodi da se kroz cijeli proces izgubi kontrola nad Agrokorovim podružnicama u drugim zemljama, ekonomska šteta koja se može dogoditi je ogromna, posebno za prehrambene proizvode i proizvode trajne potrošnje za koje je tržište bivše Jugoslavije prirodno tržište. Nama nije tržište za prehrambene proizvode Nizozemska ili Danska, nego zemlje bivše Jugoslavije gdje su brandovi prepoznati', objasnila je Vizek te zaključila da je Vlada taoc Agrokora.

'Vlada jest, i ostat će taoc lex Agrokora, sama je to proizvela, to nije nešto što je trebalo biti tako. Ja sam uvjerena da nije bilo te državne intervencije i da je Hrvatska jednom u svojoj povijesti odlučila prepustiti tržištu i originalnom vlasniku kompanije da riješi taj problem da bi on vrlo vjerojatno bio riješen u roku šest mjeseci, na bilo koji način. Ovako se uplitanjem države, gdje vidimo kroz mailove koliko je pokušaja intervencija s različitih strana i interesnih skupina na to kome će što biti isplaćeno i kako će biti formirano, samo govori i najbolje objašnjava zašto nismo u stanju na učinkovit način upravljati ekonomijom ove zemlje. Ne znamo koja je sudbina Konzuma, ne znamo ništa o samom restrukturiranju, plaćamo brojne savjetnike, a ne znamo za što', upozorila je Vizek.