'Ova odluka suda je zapravo temelj, bez obzira što tko mislio o njoj, i polazna osnova za sve moguće buduće razgovore o granicama. Ona ima teške političke posljedice jer ako mi odlučimo tužiti na nekom sudu... svaki budući sud ili bilateralni razgovori uzimat će kao polaznu osnovu ovu odluku Arbitražnog suda', rekao je Maštruko.

'Drugi problem za vladu je taj što ćemo biti percipirani kao izazivači problema ('troublemakers'), tim više što moramo riješiti granična pitanja sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom', upozorio je.

Plenkoviću 'sužen manevarski prostor'

Istaknuo je da je hrvatskoj vladi sužen manevarski prostor jer je ona vezana odlukom Sabora o izlasku i nepriznavanju arbitraže i stoga mora inzistirati na rješavanju graničnog spora kroz bilateralne pregovore.

'To je jedna teška floskula koja nema nikakvog utemeljenja u realnosti jer nema šanse da bilo koja vlada bilo koje zemlje bilateralnim pregovorima, ni slovenska ni hrvatska ni bilo koje države, odustane od kvadratnog metra svoga teritorija, a da je ne smijene, odnosno ne bude proglašena izdajničkom'. Zato se i ide na arbitraže i sudove, naglasio je.

'Sada je manevarski prostor Hrvatske znatno sužen, imamo odluku Sabora, vlada mora inzistirati na bilateralnim dogovorima, a Slovenci ni u ludilu neće odstupiti od ovoga', kazao je.

Što se tiče odluke suda o kopnenom dijelu granice između Hrvatske i Slovenije, Maštruko smatra da su suci postupali profesionalno i u skladu s dokumentacijom koju su im ponudile jedna i druga strana.

Glede Svete Gere, to je odavno bilo dogovoreno samo što su Slovenci odgađali odluku o preseljenju do definitivnog rješenja, rekao je Maštuko.  

Akvatorij je i dalje hrvatski

Kada je u pitanju Piranski zaljev, za sve su krive omladinske radne brigade jer su '50-ih godina tamo izgradile kanal sv. Odorika, našalio se bivši hrvatski veleposlanik u Italiji, Vatikanu i Sloveniji.

'Rijeka Dragonja je imala svoj tok, a 1950.-ih je odlučeno da se područje močvare oko izlaska rijeke na more sanira. Onda su omladinske radne brigade napravile kanal da se tok rijeke Dragonje usmjeri i da ona utječe u Piranski zaljev. Sad je ta točka ulaska u Piranski zaljev uzeta kao točka razgraničenja zaljeva' rekao je Maštruko dodajući da ga ni najmanje ne iznenađuje odluka vezano za crtu koja dijeli Piranski zaljev.

'Svojedobno je u pregovorima između Hrvatske i Slovenije i Tuđman bio sklon da ide dvije trećine zaljeva Slovencima jer na neki način svi su znali da je situacija ovakva kakvom ju je sada i sud presudio'.

Govoreći o razgraničenju na moru, rekao je da se očito išlo načelom pravednosti s obzirom da u bivšoj Jugoslaviji nisu bile određene granice među republikama na moru. "Onda se ovdje pogodovalo Sloveniji da dobije taj 'junction'".

'Akvatorij je i dalje formalno hrvatski, a zapravo je tretman cijelog područja kao međunarodnih voda. To znači da podmorje možemo bušiti za naftu, ali svi mogu postavljati kablove u tom dijelu koji su potrebni eventualno za struju i slično'.

Maštruko smatra da su Slovenci ovom odlukom, ako se primijeni, 'dobili više, kvalitetnije i potpunije rješenje' u odnosu na sporazum Račan-Drnovšek.