Arbitražni sud za granični spor između Hrvatske i Slovenije odlučio je da Slovenija kroz hrvatske teritorijalne vode dobije spojnicu (junction) svojih teritorijalnih voda i međunarodnog mora, te da joj pripadaju tri četvrtine Savudrijske vale, objavio je u četvrtak u Den Haagu predsjednik Arbitražnog suda Gilbert Guillame, predstavljajući konačnu odluku o razgraničenju Hrvatske i Slovenije na kopnu i na moru.

Britanska agencija Reuters naglašava da je odluka suda konačna i obvezujuća, ali da se Hrvatska povukla iz postupka 2015. i opetovano istaknula da neće provesti sadržaj presude.

Njemačka agencija dpa naglašava da je Slovenija dobila najveći dio spornog područja Piranskog zaljeva, ali ujedno, ponavljajući da Zagreb nema namjeru poštivati presudu, ističe da je Berlin upozorio Zagreb da ne ignorira odluku arbitražnog suda.

'Signal pritiska s kojim bi se Zagreb mogao suočiti došao je iz Njemačke, koja se smatra njegovim najvećim saveznikom od dana kada je poduprla hrvatsku neovisnost', piše dpa.

Njemačka je vlada u četvrtak pozvala Hrvatsku da poštuje i provede odluku arbitražnog suda o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije.U priopćenju njemačkog veleposlanstva u Zagrebu, objavljenom nekoliko sati prije presude Arbitražnog suda, ističe se da vlada u Berlinu smatra važnim 'načelo međunarodnog prava da se odluke arbitražnih sudova moraju poštivati te da ih stranke moraju implementirati'. 

Dpa objašnjava u jednoj rečenici da se Zagreb povukao iz arbitraže zbog ilegalnih kontakata slovenskih predstavnika u Arbitražnom sudu. O tome su izvijestile i druge agencije.

Francuska agencija France presse ističe da Zagreb odbija prihvatiti odluku i prenosi izjavu premijera Andreja Plenkovića koji je novinarima u Zagrebu rekao da je Zagreb 'nema namjeru provesti'.

Prenosi i izjavu slovenskog premijera Mire Cerara koji je u Ljubljani pozdravio 'povijesni trenutak za Sloveniju', najavivši da će tijekom dana nazvati svog hrvatskog kolegu kako bi s njim započeo dijalog o provedbi odluke.

'Jedan od najvažnijih graničnih sporova'

Savudrijska vala odnosno Piranski zaljev u središtu je jednog od najvažnijih graničnih sporova između nekih od zemalja EU-a, ističe AFP.

Agencija dodaje, navodeći analitičare, da bi odbijanje Hrvatske da prihvati arbitražnu odluku moglo imati vrlo loš odjek u EU i moglo bi se okrenuti protiv nje, budući da je Slovenija za Hrvatsku glavni ulaz u Schengen.

Austrijska agencija APA piše kako je službeni Beč arbitražu oduvijek smatrao 'odlučnim korakom' u rješavanju graničnog spora dviju susjednih zemalja. 'Uvijek smo smatrali da je arbitraža između Hrvatske i Slovenije racionalna odluka'. Austrija također smtara, piše APA, da je odluku o nastavku arbitraže nakon zamjene sudaca trebalo poštivati.

Talijansa ANSA naglašava kako je slovenski pristup otvorenom moru na moru bila najspornija točka u razgraničenju morske granice i piše da je Arbitražni sud u osnovi odlučio da Slovenci mogu doći do međunarodnih voda, a da pritom ne moraju proći kroz hrvatske teritorijalne vode.

Srbijanska agencija Beta naglašava da je odluka Arbitražnog suda na tragu sporazuma između dvojice bivših premijera Hrvatske i Slovenije Ivice Račana i Janeza Drnovšeka iz 2001. koji nije dobio podršku u Hrvatskom saboru. Tim je sporazumom bilo predviđeno da Slovenija dobije oko tri četvrtine Piranskog zaljeva i preko posebnog koridora kontakt s otvorenim morem.

I srbijanska agencija Tanjug ističe da je čitanju presude prethodilo njemačko upozorenje da se odluke arbitraže moraju poštivati i primjenjivati.

Iako naglašavaju da je pitanje granice u Piranskom zaljevu i mogućnost izravnog kontakta s otvorenim morem za Sloveniju bilo ključno u sporu oko razgraničenja, regionalne agencije uz odluke o Savudrijskoj vali i spojnici Slovenije s međunarodnim vodama pišu i o detaljima odluke - granici na Muri i Sutli, Svetoj Geri, granici u Istri i odluci o istarskim zaseocima, a Tanjug ističe i slučaj Joška Jorasa čija kuća ostaje u Hrvatskoj.

Najiscrpnija i najdetaljnija izvješća ima slovenska agencija STA koja uz presudu donosi i izjave aktualnih i bivših slovenskih čelnika, političkih analitičara kao i ljudi koji žive uz granicu.