Predsjednik zagrebačke organizacije Hrvatske seljačke stranke (HSS) i kandidat za predsjednika stranke, Nenad Matić, izjavio je u ponedjeljak Hini da je u Središnjicu HSS-a predao 286 potpisa članova Glavne skupštine koji u što skorijem roku traže sazivanje izborne Glavne skupštine stranke
'U Središnjicu HSS-a predao sam 286 potpisa članova Glavne skupštine HSS-a koji traže u što skorijem roku sazivanje Izborne glavne skupštine', rekao je Nenad Matić
Napominje kako su u slobodnom izračunu, jer u Središnjici nisu dobili informaciju koliko članova odnosno delegata ima Glavna skupština u ovom trenutku, utvrdili da ih je 754, i da temeljem toga imaju veliku većinu, iznad jedne trećine potpisa članova Glavne skupštine.
Matić kaže da je potpise predao dan ranije nego što je najavio kada ih je počeo prikupljati. Požurio se kako bi preduhitrio da ne bi možda do sutra bio suspendiran ili da ne bi bio raspušten zagrebački HSS nad kojim upravo traje nadzor, čije je provođenje naredio predsjednik HSS-a Krešo Beljak
'Živimo od ponedjeljka do ponedjeljka'
'Ne vidim razloga nadzoru Gradske organizacije HSS-a grada Zagreba jer je na izborima za Europski parlament ta organizacija bila prva po broju glasova. Kada je HSS bio u koaliciji s HDZ-om na parlamentarnim izborima bili smo na sedmom mjestu, a drugi smo bili na prošlim prijevremenim parlamentarnim izborima na koje je HSS izašao kao dio Narodnekoalicije. Prošli smo nadzor i bivšeg predsjednika HSS-a Branka Hrga i nadzor sadašnjeg predsjednika Beljaka u travnju i sve je bilo u redu. Ne znam što sada nije u redu, osim što ću se ja kandidirati za predsjednika HSS-a', ustvrdio je Matić.
Kaže da obično ponedjeljkom imaju telefonsku sjednicu Predsjedništva stranke, pa je tako već dva ponedjeljka za redom na takvim sjednicama prvo odgođena Izborna Glavna skupština stranke koja se trebala održati 22. listopada, a zatim i suspendiralo tijela pet županijskih organizacija, ali i pokrenuo stegovni postupak zbog političke odgovornosti za još 11 dužnosnika HSS-a iz tih pet županijskih organizacija.
'Pa se bojim da bi i ovaj ponedjeljak navečer mogao biti neki takav potez jer mi od ponedjeljka do ponedjeljka živimo', tvrdi Matić.
Rekao je kako sada nakon predaje potpisa očekuje da po tradiciji HSS-a, Glavna izborna skupština stranke bude sredinom prosinca, u subotu 17. prosinca, prije Dana HSS-a, 22. prosinca, kao što je uvijek i bila. Podsjetio je da je rok 30 dana do kada se nakon predaje dovoljnog broja potpisa članova Glavne skupštine, mora sazvati Izborna Glavna skupština stranke.
Matić je najavio da će se na toj skupštini sigurno kandidirati za predsjednika HSS-a. 'A ovaj broj potpisa pokazuje da imam podršku u tome', ocijenio je i najavio da će do kraja tjedna u Središnjicu stranke donijeti još potpisa članova Glavne skupštine HSS-a koje još nisu stigli obići.
Prikupljanje potpisa za sazivanje izborne Glavne skupštine HSS-a u što skorijem roku, Matić je najavio 13. listopada. Tada je rekao da im je potrebna jedna trećina, odnosno više od 260 potpisa članova Glavne skupštine, a koje namjeravaju predati 18. listopada. Dodao je da potpise prikupljaju temeljem članka 66. Statuta stranke. Rekao je da su HSS-u lokalni i regionalni izbori 'žila kucavica' i temelj snage, a najavljena odgoda izborne Glavne skupštine HSS-a do daljnjeg, odnosno do kraja veljače 2017., kako smatra, ugrožava uspjeh HSS-a na regionalnim i lokalnim izborima.
Krajnji rok za izbore: 11. ožujak
Objasnio je da se sukladno Statutu HSS-a, izborna Glavna skupština HSS-a mora održati 180 dana od datuma parlamentarnih izbora te je krajnji rok za održavanje skupštine 11. ožujak 2017. Podsjetio je da je Predsjedništvo HSS-a već ranije donijelo odluku o sazivanju izborne Glavne skupštine stranke za 22. listopad ove godine, a da je 3. listopada, odgođena do daljnjeg, i to nakon protoka većeg dijela kandidacijskog postupka i kada su tijela stranke definirale kandidate i radna tijela skupštine.
HSS je u priopćenju tada naveo kako je razlog odgode što, kao demokratska stranka, žele omogućiti svima da se kandidiraju za bilo koju funkciju, a kako je u javnosti stvoren pogrešan dojam da su kandidature pojedincima onemogućene, odlučeno je da se izborni proces u HSS-u provede nakon što budu okončani svi postupci pokrenuti zbog političke odgovornosti radi opstruiranja prijevremenih parlamentarnih izbora. Ti su postupci pokrenuti za desetero suspendiranih HSS-ovaca, među kojima su i zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir i koprivničko-križevački župan Darko Koren, a oboje su također najavili da će se kandidirati za predsjednicu, odnosno predsjednika HSS-a.
