Milanović je, nakon sastanka s makedonskim predsjednikom Stevom Pendarovskim, komentirao izjavu povjerenika Europske komisije za proširenje Olivéra Várhelyija iz svibnja da će Europska unija razmotriti razdvajanje europskog puta Sjeverne Makedonije i Albanije, ako Bugarska nastavi blokirati europski put Sjeverne Makedonije.

„Povjerenik koji je slučajno iz Mađarske i slučajno ga je Orban tamo poslao. I sve je to slučajno“, kazao je Milanović, dodavši da to nije izjava Europske komisije, već „izjava jednog čovjeka koji je predstavnik jedne političke opcije u Komisiji i to nije dobro“.

„Nastojim gledati Komisiju kao nadnacionalno tijelo koje radi na idealnom interesu europskih vrijednosti i europskih ugovora, ali to nije tako. Tamo završi svakakva vrste oborite ribe i sitne ribe“, istaknuo je Milanović.

„Bi li država iz koje dolazi taj povjerenik danas uopće mogla započeti pregovore o članstvu u Europskoj uniji? Pa ne bi ih pustili na briselski aerodrom“, poručio je Milanović i dodao da bi Mađarska „imala problem, i ne samo Mađarska, uopće započeti pregovore o članstvu“.

Ipak, istaknuo je kako je pitanje u kojoj se mjeri Bruxelles i Europska komisija „smiju uplitati u unutarnje stvari država članica“.

„Mislim da prelaze tu crtu pa i kada je u pitanju Mađarska“, smatra Milanović koji ističe da EU „nije jedno, nije bila i neće biti“, odnosno da je „zajednica nacija, dakle posebnosti“.

„Europska unija odavno nije zajednica uniformnih vrijednosti, nego nekih sličnosti, zajedničkih nazivnika, ako treba i najnižih, ali zajedničkih denominatora“, kazao je Milanović.

Hrvatski predsjednik smatra da Europska unija „ima svoje limite“, odnosno da ne može „ići preko limita nacionalnih država i nacionalne suverenosti“.

„Mi Hrvati to ne gledamo u imperijalnom kontekstu nego samozaštitničkom kontekstu. Neće nas biti ukoliko se svi utopimo u jedno“, kazao je.

Milanović: Većinski muslimanska zemlja može u EU

Izjavu povjerenika, koje nominiraju države članice EU-a, Milanović promatra kao „izjavu jedne politike koja ne želi zemlje s velikim brojem muslimana u Europskoj uniji“.

Smatra da je „držanje Albanije na ledu nepošteno“ i neinteligentno jer će se protumačiti da je razlog tomu činjenica da su muslimani većina u Albaniji.

„Treba se odlučiti može li zemlja većinski naseljena muslimanima biti članica, ili joj se cijelo vrijeme šalje poruka da ne može. Po meni može i mora“, kazao je, dodavši da ako se nastavi s takvom praksom će „ljudi shvatiti neke poruke i otići drugim smjerom, ili će netko drugi doći i objasniti da to nije njihov smjer“.

„Koji su to uvjeti koji odvajaju Albaniju, tko će im držati lekcije o vladavini prava, neovisnosti pravosuđa, slobodnim medijima. Da neće oni koji ukidaju sveučilišta po Srednjoj Europi“, poručio je Milanović, očito se referirajući na donošenje zakona u Mađarskoj kojim je onemogućeno funkcioniranje Srednjoeuropskog sveučilišta (CEU) u Budimpešti, a koje je financirao i osnovao milijarder George Soros.

Pendarovski je pak kazao da „svaka pojedinačna zasluga treba biti uzeta u obzir“ te da mu se „nikada nije dopadalo da netko ide naprijed i nazad u paketu“.

Kaže da bi, ukoliko potraje blokada Sjeverne Makedonije, Albanija trebala, usprkos tome, napredovati prema članstvu u Europskoj uniji ako ispuni uvjete.

Milanović: Nemoralno je osporavati identitet, to je kao da mi osporavamo „bošnjački jezik“

Hrvatski predsjednik je istaknuo da se „neobjašnjivo dugo i nepametno dugo“ čeka početak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije s EU-om, pri čemu nade polaže u Sloveniju za koju je siguran da će biti „objektivna i prijateljski nastrojena zemlja“, što smatra i makedonski predsjednik Pendarovski.

Slovenija, uz Hrvatsku, najbolje od europskih članica razumije situaciju na zapadnom Balkanu, istaknuo je Pendarovski.

Još danas Europskom unijom predsjeda Portugal, a portugalska državna tajnica za europske poslove Ana Paula Zacarias šokirala je Makedonce izjavom da je „sjevernomakedonski jezik“ bio dio bugarskog jezika.

Pendarovski je na Pantovčaku, komentirajući tu izjavu, kazao da su „od povjesničara koji se bave politikom, gori samo političari koji pokušavaju biti povjesničari“.

„Što bi bilo kada bi Hrvatska dovela u pitanje crnogorski jezik ili bošnjački jezik“, zapitao se Milanović.

„Do jučer su bili bosanski muslimani ili samo Muslimani. Mi smo to prihvatili, naprosto zato jer to prihvaćaš. Teško nekome možeš odreći pravo da se nekim imenom zove i da jezik zove tim imenom“, poručio je Milanović.

„Tako je za mene bošnjački jezik najnormalnija stvar. Što bi bilo kada bismo ga osporavali. To je pogrešno i nemoralno“, dodao je hrvatski predsjednik, koji je i ranije kritizirao politiku Sofije prema Sjevernoj Makedoniji.

Motivi Bugarske su „oportunistički“, odnosno unutarnjopolitičke prirode smatra Milanović, dok je izjava portugalske dužnosnice prvenstveno „izraz neznanja i neopreznosti“.

„Kada se krene ulaziti u nečiji intimni prostor, u tako delikatnim stvarima, kao što je identitet, pravo na ime, pravo na jezik. To nikada dobro ne završi“, kazao je Milanović.

Smatra da je, ukoliko Bugarska takvom politikom želi „privući pažnju na sebe da bi što prije postala članica Schengena“, to pogrešno, odnosno nije „učinkovit način i pravac djelovanja“.

Hrvatska, Bugarska i Rumunjska već su trebale postati članice Schengena, kazao je Milanović.

Milanović: EU je nekada "birokratski behemot", ali zbog nje imamo cjepiva

Milanović je komentirao status radnika iz Sjeverne Makedonije u Hrvatskoj te je istaknuo da Hrvatska za njih može osigurati i cjepiva.

„Nama će trebati radnici kao ljudi koji će doprinositi sustavu“, kazao je Milanović, dodavši da „radnik nije samo plaća koju prima nego ono što doprinosi poslodavcu, proračunu, fondovima solidarnosti.“

„Sve to je dio jedne jednadžbe koja znači opstanak nacije onakve kakva je“, kazao je Milanović.

„U kafićima, bez kojih Hrvati ne mogu i za radnog vremena rade konobari iz Srbije, Sjeverne Makedonije, u centru Zagreba. Na to nitko ne obraća pažnju. To je stvarnost, dok se Hrvati ne odreknu kafića“, našalio se Milanović.

Istaknuo je kao pozitivan trend da je Hrvatska ušla u razdoblje u kojem ima više cjepiva nego zainteresiranih za cijepljenje.

Europska unija je katkad „birokratski behemot“, a katkad i „dobri menadžer“, što je bila u situaciji s nabavom cjepiva te ga je uspjela dovoljno osigurati.

„Hrvatska bi bila u puno težoj situaciji da nije članica Europske unije", kazao je Milanović, dodavši da mnoge velike zemlje, poput Japana, Indonezije i Indije nisu uspjele osigurati dovoljno cjepiva.

„Sada ih možemo dijeliti (cjepiva) pragmatično, oportunistički ako hoćete“, kazao je.

Pendarovski: Hrvatska je jedan od najvećih saveznika

Pendarovski je kazao da su Sjeverna Makedonija i Hrvatske povezane „dubokim geografskim i kulturološkim vezama“ te da je Hrvatska „jedan od najvećih saveznika“.

„Iskreno smo zahvalni Republici Hrvatskoj na potpori“, kazao je.

Milanović je kazao da je imao „ugodan sastanak“ s Pendarovskim, da su Makedonci „prijateljski narod“, a Hrvatska i Sjeverna Makedonija „prijateljske države“.

„Otvorenih pitanja hvala Bogu nemamo, nećemo ih ni imati“, kazao je Milanović.

Pendarovski će se u srijedu sastati i s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem te s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem.