Do sada su za predsjednika u ponovljenom mandatu birani samo Franjo Tuđman (1992. i 1997.) te Stjepan Mesić (2000. i 2005.). Sada se tom društvu pridružio i Zoran Milanović, no to će mu ujedno biti zadnji mandat na Pantovčaku.

Čak i da poželi nakon sljedećih pet godina ostati predsjednik, Milanović to ne može jer mu ne dopušta Ustav.

'Nitko ne može biti biran više od dva puta za Predsjednika Republike', jasno stoji u Ustavu, zbog čega će se Milanović nakon pet godina, odnosno 2030., morati oprostiti od funkcije predsjednika.

Radi se o ograničenju mandata koje postoji u Ustavu od 1990., no 2000. taj je članak ipak malo izmijenjen, doduše samo jezično. Zbog toga je tada aktualni predsjednik Stjepan Mesić smatrao da se može i treći put kandidirati jer je on predsjednikom postao početkom 2000., a Ustav se mijenjao krajem te godine. Međutim demantirali su ga ustavni stručnjaci.

Parlamentarni sustav

Ustavne promjene iz 2000. bile su vrlo važne za funkciju predsjednika jer je njima napušten polupredsjednički sustav te uveden parlamentarni sustav u Hrvatskoj. Predsjedničke ovlasti su bitno srezane, a i one odluke koje može donositi, poput imenovanja veleposlanika ili šefova obavještajnih službi, vezane su uz supotpis ili prethodnu suglasnost Vlade.

Uz to, tada je izmjenama uvedeno da kandidat nakon izbora za predsjednika mora napustiti stranku u kojoj se nalazi.

Predsjedniku je ostala ovlast prema kojoj je on vrhovni zapovjednik Oružanih snaga te u skladu za zakonom imenuje i razrješuje vojne zapovjednike i dijeli odlikovanja. Jednako tako, upravo on nakon parlamentarnih izbora mandat za sastav Vlade povjerava čelniku stranke koji ga u konzultacijama uvjeri da ima većinsku podršku u Saboru, a ostavljena mu je i ovlast da pod uvjetima propisanim Ustavom raspisuje parlamentarne izbore. Vlada je postala odgovorna Saboru, pa je predsjednik više ne može smijeniti.