Političku atomsku bombu bacio je predsjednik Zoran Milanović najavom da će izići na parlamentarne izbore i biti SDP-ov kandidat za premijera. Odmah su kao odgovor stigli zahtjevi za njegovom smjenom zbog kršenja Ustava. No je li to u ovom trenutku, kada su raspisani izbori i raspušten Hrvatski sabor, uopće moguće? Ustavni stručnjak Matija Miloš s Pravnog fakulteta u Rijeci smatra da nije sve dok se ne formira nova većina
Vladimir Šeks, HDZ-ov veteran i jedan od autora hrvatskog Ustava, smatra da je Milanovićev potez perfidan i grub udar na ustavni poredak.
'Duboko sam uvjeren da će Ustavni sud dati svoju ocjenu da je njegovo ponašanje protuustavno i da ne može, dok je predsjednik Republike, biti na listi jedne stranke za parlamentarne izbore. Ako to Milanović ne bude prihvatio, vjerujem da će DIP poništiti listu u I. izbornoj jedinici i da će na taj način nanijeti ogromnu štetu SDP-u', kazao je Šeks u nedjelju.
Istaknuo je da u tom slučaju postoji još jedna mogućnost, koju propisuje članak 97. Ustava, a koji govori da u slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti - pri čemu Šeks drži da je Milanović ovim potezom pokazao da je nesposoban obavljati svoju temeljnu dužnost zaštite Ustava - Ustavni sud na prijedlog Vlade može odlučiti povjeriti dužnost v.d. predsjednika Republike predsjedniku Hrvatskog sabora. To bi u tom slučaju bio HDZ-ov Gordan Jandroković.
vezane vijesti
No predsjednik nije bolestan i nesposoban za obavljanje dužnosti, tako da ga se po tom članku ne može smijeniti, smatra Miloš. Taj članak odnosi se na situacije kada predsjednik, naprimjer, doživi prometnu nesreću pa se nalazi u komi ili je toliko pomračenog uma da ne može čak ni reći da više nije sposoban biti predsjednik Republike. Taj se članak ne može primijeniti u ovoj situaciji', smatra Miloš te ističe da je jedini koji može pokrenuti postupak za povredu Ustava - Hrvatski sabor.
Prema članku 105. Ustava, predsjednik je odgovoran za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti.
Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika može pokrenuti Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a o odgovornosti predsjednika odlučuje Ustavni sud dvotrećinskom većinom svih sudaca. Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti predsjednika za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokreće odgovornost predsjednika za povredu Ustava. Ako Ustavni sud utvrdi njegovu odgovornost, predsjedniku prestaje dužnost po sili Ustava.
Međutim u ovom trenutku Hrvatski sabor je raspušten, tako da se trenutno nalazimo u zrakopraznom prostoru i Milanović je sada praktički nesmjenjiv. 'Može dati ostavku, ali ga se ne može smijeniti bez Sabora', smatra Miloš.
Postupak za utvrđivanje odgovornosti predsjednika ne može biti pokrenut dok se ne konstituira novi Sabor poslije izbora.
No saborski zastupnici imaju taj status sve dok se ne izaberu novi. U slučaju da recimo izbije rat i da ne možemo održati izbore, raspušteni Sabor bi se mogao opet sastati i donositi odluke. Stručnjak smatra da sadašnja situacija nije tako drastična.
'Ne, ovo je pitanje uspostave nove parlamentarne većine. Kada bi se sastao Sabor koji je već raspušten da pokrene postupak pred Ustavnim sudom, to bi se moglo doživjeti kao potiranje izborne utakmice', ističe Miloš.
Miloš smatra da se funkcija predsjednika države ne smije koristiti za izbornu kampanju za parlamentarne izbore. Naveo je da nije sporno to da se Milanović smije kandidirati, ali ne smije uplesti instituciju u to. Objasnio je i zašto izričito ne piše u Ustavu da se predsjednik ne smije kandidirati na parlamentarnim izborima.
'Ako piše da je jamac stabilnosti vlasti i da ne smije biti član nijedne stranke, onda to podrazumijeva da ne navija ni za jednu političku opciju, pa ni onu koja mu je bliska', kazao je Miloš.
Milanović može biti političar i imati svoja gledišta, samo se ne smije uplesti do te mjere da pokušava skrojiti novu parlamentarnu većinu. Razumije to da su neki nezadovoljni potezima aktualne vladajuće garniture, koja nije uvijek povlačila razborite poteze i pridržavala se vladavine prava kako treba, što se posebno vidjelo prilikom izbora novog državnog odvjetnika.
Problem je to što ova situacija može stvoriti opasan presedan za buduće predsjednike.
'Ako danas-sutra opet dođe neka 'jaka ličnost' na mjesto predsjednika, možemo biti u poziciji da ta osoba osjeti potrebu da prekraja ustavni poredak mimo svih pravila. I te rijeke pravde će nam se izliti i postat će jezero, a u jezeru mogu disati samo oni koji imaju škrge', izložio je Miloš što ga naposlijetku brine.
Poručio je da su izbori pravno uređen poredak i nisu pripetavanje dva ovna na brvnu. 'Bojim da i jedan i drugi čelnik izvršne vlasti u ovoj državi to ne razumiju', zaključio je.
