Prvo postizborno istraživanje koje provodi agencija IPSOS PULS, a objavljuje Dnevnik Nove TV, pokazuje značajne promjene trendova. Prvi je povratak optimizma. Naime, u prosincu s dolaskom nove vlasti, dramatično je pao broj pesimista, a povećao se optimizam. Svaki treći ispitanik misli da zemlja ide u dobrom smjeru, a prije izbora to je mislio svaki deseti građanin. Istodobno 50 posto građana misli da idemo u lošem smjeru. Još mjesec prije izbora njih je bilo 83 posto
Očekivano došlo je do promjene raspoloženja, uglavnom kod birača Kukuriku koalicije. Njih 45 posto misli da idemo u dobrom, a 42 posto da idemo u lošem smjeru. Pesimizam, istina manji, još je kod birača Laburista, sada je to 59 posto u odnosu na više od 80 posto prije mjesec dana. Samo 26 posto HDZ-ovih birača misli da zemlja ide u dobrom smjeru, objavio je Dnevnik Nove TV, a istraživanje je provela agencija IPSOS PULS.
GODINA 2011. BOLJA NEGO 2008. I 2004.
Prema podacima ovo je bolja godina nego 2008., ili nakon druge pobjede HDZ-a, ali lošija nego nakon prve pobjede HDZ-a. Tada, na početku 2004., 43 posto građana mislilo je da idemo u dobrom smjeru, a njih 37 posto da idemo u lošem smjeru. Godine 2008. slika je nešto lošija; 52 posto birača mislilo je da idemo u lošem smjeru, a svaki treći ispitanik mislio je da idemo u dobrom smjeru.
MILANOVIĆ IMA DOBAR VJETAR, ALI
Ovo je očekivani postizborni optimizam koji vlast može iskoristiti ili će nestati vrlo brzo. Vidljivo je kako se u mjesec dana preokrenuo trend. Milanovićevi 'saveznici' pripadnici su zlatne generacije od 45 do 60 godina života, visokoobrazovani i Zagrepčani.
Pesimisti ili oni za koje mora ulagati više napora su mlađi, s osnovnom školom, Slavonci i Dalmatinci.
VLADA ĆE BITI BOLJA
Uspoređujući novu i staru Vladu, Milanovićev kabinet je u prednosti. Naime, 58 posto građana misli da zemlja ide u dobrom smjeru, a njih 11 posto da ide u lošem smjeru, da će biti isto misli 24 posto ispitanika.
Zanimljivo, nakon izbora pesimistični su postali optimistični i to uglavnom birači vladajuće koalicije s više od 80 posto. Pozitivno raspoloženje je i kod birača Laburista, ostalih ili neodlučnih birača. HDZ-ovi birači su podijeljeni, 28 posto ih misli da je loše, 26 posto da je bolje, a 37 posto da je isto.
MILANOVIĆ S VELIKOM POPULARNOŠĆU U BANSKIM DVORIMA
Zoran Milanović sada uživa potporu koju nikada nije imao, 62 posto birača ima pozitivno mišljenje o njemu. Još prije izbora tako je mislilo njih 48 posto. U svojoj koaliciji lider je s potporom od 90 posto, a zanimljivo i svaki treći birač HDZ-a ima pozitivno mišljenje o njemu.
Jadranka Kosor u oporbu odlazi s potporom 29 posto birača. Lagano joj je porasla potpora, a u HDZ-u pozitivno o bivšoj premijerki misli 72 posto birača.
Predsjednik Josipović uživa potporu 80 posto birača.
MILANOVIĆ KAO SANADER 2004.
Ako pogledamo usporedne podatke na početku prvog i drugog mandata HDZ-a, sada je situacija slična početku 2004. Tada je pozitivan dojam o Sanaderu imalo 65 posto birača, a o lideru oporbe Ivici Račanu 50 posto.
Godine 2008. pozitivno je o Sanaderu mislilo 51 posto birača, a o Zoranu Milanoviću njih 50 posto. Ovo su važne usporedbe ne samo za Milanovića, već i Jadranku Kosor koja ima najlošiji rejting lidera oporbe.
SVE ISTO KAO I PRIJE IZBORA
Kukuriku koalcija je i nakon izbora najjača politička opcija s 41 posto potpore birača. HDZ odlazak u oporbu dočekuje s 23 posto. Laburisti su kao treća opcija na 5,3 posto. Zanimljivo, HSLS, koji ne postoji kao parlamentarna stranka, uživa potporu 3,6 posto, a HSP s istom sudbinom je na 3,5, a HSS na 3,1 posto birača.
HDSSB kao regionalna stranka ima tri posto potpore, Ruža Tomašić sa svojim HČSP-om ima 2,8 posto potpore, a Ivan Grubišić 2,8 posto. Ljubo Jurčić sa svojim projektom nije ušao u Sabor, ali ima 2,3 posto potpore. Ostale stranke imaju 2,8 posto birača, a neodlučnih je 6,3 posto.
EU PROLAZI, ALI
Na birališta 22. siječnja ima želju izaći 60 posto birača i to jako velik broj birača vladajuće koalicije, ali i oporbe. No to je u konačnici slično kao i izlaznost na parlamentarnim izborima.
Da se kojim slučajem referendum održava danas, za bi bilo 60 posto birača, a 33 posto bilo bi protiv, dok bi njih 7 posto bilo neodlučno. Više-manje i eurofili i euroskeptici kreću se istim omjerima posljednjih 12 mjeseci.
Utjeha eurofilima i Vladi je da oni koji su protiv ulaska u EU nisu motivirani za izlazak na referendum, a oni koji su 'za' izaći će na referendum 22. siječnja.
'ZA' STARIJI, 'PROTIV' MLADI, 'ZA' MENADŽERI, 'PROTIV' KUĆANICE
Za ulazak u EU iznadprosječno su zastupljeni stariji od 60 godina, visokoobrazovani, oni s plaćom većom od 8.000 kuna, menadžeri, studenti i Zagrepčani.
Protiv su oni s osnovnom školom, primanjima do 2.000 kuna, radnici i kućanice, Dalmatinci. Moglo bi se reći da je u tim skupinama izražen veći broj euroskeptika.