'Ovo je vrijedna vrsta dijaloga. Atmosfera na današnjem sastanku je bila dobra, dakle bolja nego zadnja dva puta i to je ohrabrujući znak', izjavio je Milanović nakon sastanka na zajedničkoj konferenciji za medije s Pendarovskim i Pirc Musar.

Šefovi država Procesa Brdo-Brijuni prihvatili su danas i Deklaraciju koja poziva na ubrzavanje procesa pridruživanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji, zatim na suzbijanje posljedica klimatskih promjena te na zadržavanje mladih na prostoru zapadnog Balkana.

'I EU i zapadni Balkan trebaju biti spremni za proširenje, što je prije moguće, ali ne kasnije od 2030. kako bi se postigao ovaj cilj', stoji između ostaloga u Deklaraciji.

Predsjednik Milanović kazao je nadalje kako se razgovaralo o temama koje spajaju ili imaju takav potencijal, dok se o temama koje još nisu riješene nije razgovaralo budući da je iskustvo pokazalo da je to kontraproduktivno, čak i štetno.

'Hrvatska i Slovenija mogu pomoći da se ovaj dio Europe integrira u Europsku uniju i da ta filozofija i politika odugovlačenja ne traje koliko već dugo traje, ali nažalost sredstva i moći koje nam stoje na raspolaganju su ograničene', naglasio je Milanović. On, kao i slovenska predsjednica, smatra da Proces Brdo-Brijuni treba nastaviti.

'Ovo je jedini proces nad kojim postoji regionalno, lokalno vlasništvo, odnosno, nema nikakvih mentora sa strane, nema komisije', odgovorio je Milanović na upit novinara treba li nastaviti sastanke šefova država Procesa Brdo-Brijuni. Dodao je kako mu se osobno ne sviđa i ne vidi potrebu za promotorima sa strane, odnosno mentorima Procesa. 'Punoljetni smo u političkom smislu kao države, kao političke nacije i razgovaramo u ovom formatu. Mislim da je to dobro i da to treba nastaviti', istaknuo je.

Na pitanje je li za ubrzavanje procesa pridruživanja EU važnije provođenje reformi ili rješavanje međusobnih bilateralnih problema, Milanović je odgovorio je da je važno i jedno i drugo. 'Otvorena pitanja postoje, posebno između Srbije i Kosova koji se uzajamno ne priznaju. To su procesi koji se odvijaju paralelno, istovremeno, prožeti su. Smatram da je ova vrsta dijaloga vrijedna, da je najgore kada utihnu telefonske linije - to je smrt dijaloga, komunikacije, uzajamnog razumijevanja. Vidimo što se događa kada se tako nešto dogodi. Jedan od najnižih trenutaka u novijoj povijesti je bio trenutak, u smislu identiteta i samopoštovanja ovog prostora u Europi, kada je Ukrajina dobila status kandidata prije BiH. To je neobjašnjivo, a dogodilo se', rekao je predsjednik Milanović.

Upitan da prokomentira inicijativu francuskog predsjednika Emannuela Macrona o konceptu Europe s više brzina, Milanović je kazao kako je to nemoguće.

'Ne vidim kako bi to uopće moglo funkcionirati. Politički nije provedivo. Dakle, Europska unija je Veliku Britaniju praktički izbacila iz Unije frazom - ever closer union, odnosno više Europe. Više Europe na Balkanu, da. Više Europe u Briselu, ne. Ta birokracija ima prirodnu tendenciju da se samo multiplicira i nema kraja ako joj se ne kaže gdje je kraj. Predsjednik Europske komisije ne može biti kralj, nego prvi birokrat. Visoki predstavnik za vanjsku politiku nije nikakva autonomna politička figura, nego kompromisni nositelj ograničenih prava u tom području. Hrvatskoj je u EU dobro, cijela priča ima glavu i rep. Da se ne lažemo, hrvatska država i narod nisu platili veliku cijenu i išli u rat da bi ostvarili nekakve velike integracijske ciljeve, nego da bi imali svoju državu, kao i Slovenci koji srećom nisu išli u takav rat. Europska unija je odlično sredstvo, ali cilj sam po sebi nije. Mora ju se doživljavati i evaluirati manirom dobrog, ali i konzervativnog gospodara. Ne konzervativnog u političkom i svjetonazorskom smislu, nego nekoga tko je skeptičan i nekog tko na svakom novom koraku prilazi racionalno, bez djetinjeg zanosa i entuzijazma', objasnio je Milanović, koji se uoči 12. godišnjeg sastanka na vrhu Procesa Brdo-Brijuni bilateralno sastao s predsjednicom Kosova Vjosom Osmani Sadrije.