Kako je već na početku pojasnio urednik Lidera Miodrag Šajatović, namjera je da se ovakva konferencija organizira svake godine i da se usporedi do koje je razine Vlada došla po pitanju smart governmenta

'Četiri godine smo uporno smo pokušavali provesti u djelo jednu filozofiju koja kaže – tamo gdje je žnjora, nema žnjore. Kompjuteri su i dalje žnjora, žnjorom su vezani za zid, a onda nekim čudnovatim putevima s cijelim svijetom, i tamo gdje je ta žnjora, tamo nema preko žnjore.', poručio je otvarajući konferenciju premijer Milanović.

S obzirom na to da je već na početku u malim filmovima prikazano što je Vlada napravila i kroz sustav e-građani, ali i po pitanju drugih e-usluga u resorima socijale, zdravstva, građevine i poduzetništva, Milanović je kazao da se to tehnološki moglo napraviti i ranije.

'Zašto nije, to je drugo pitanje. Nekome očito nije odgovaralo i tamo gdje nema žnjore, ima žnjore', kazao je Zoran Milanović

Spomenuo se na kojim područjima je po pitanju informatizacije i e-suluga Hrvatska napravila korak.

'Hrvatska u nekim stvarima prednjači, mi dosta kontaktiramo sa svijetom i vrlo dobro znamo gdje smo iza, a gdje smo ispred. To gdje smo ispred, iz niza razloga, je na primjer fiskalizacija. Zemljama s visokim dohotkom ona nije ni potrebna, ali Hrvatska je zemlja srednjeg dohotka, a u zemlji srednjeg dohotka takvo nešto treba. To je nešto što smo nudili i drugima, Česima, Grcima, zemljama s kojima smo usporedivi, kao dokaz da smo organizirana i sređena država u kojoj ljudi mogu računati na jasan i besplatan servis', rekao je Milanović.

Hrvatska je danas, poručio je, duboko informatizirana zemlja, što je, kaže dobro i za biznis.

'Da znaš kad nešto planiraš učiniti da ti do posla stoji jedna, dvije ili tri prepreke, ili možda nijedna prepreka i da ćeš vrlo lako prijeći preko tih prepreka i doći do svog cilja', kazao je Milanović.

'Namjera nam je da u sljedećem mandatu budemo među prvih 10 zemalja po doing businessu', kazao je Milanović.

Podsjetio je da je Hrvatska već dva ili tri mjeseca prva u Europi po indeksu poslovne klime, kojeg radi Eurostati.

Podsjetio je na to da poslovnu klimu ocjenjuje i Eurostat i to po pet kriterija. 'To su industrija, usluge, osobna potrošnja, povjerenje potrošača i građevina. Sjetio sam se svih pet, a i nije nam u programu', dobacio je Milanović, kazavši da je po tom indeksu Hrvatska već dva ili tri mjeseca prva u Europi.

Govoreći o informatizaciji, Milanović je podsjetio i na građevinske dozvole. 'Netko je u sklopu svog ekonomskog programa rekao da će se građevinske dozvole izdavati u roku od tjedan dana. Jedan sat je i dalje kraće nego tjedan dana, trenutno je možete dobiti za jedan sat ako imate sve dokumente. To ranije nije bilo tako. To su činjenice i u tim činjenicama u kampanji neće biti riječi, ali to je tako', poručio je Milanović.

Nakon govora premijera na okruglom stolu svojim rezultatima pohvalili su se i ministri. Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić kazala da je najviše pomaka napravljeno u informatizaciji. ''Prije svega smo uredili svoje sustave, s druge strane smo se otvorili prema građanima, sada se otvaramo i prema poslodavcima, što znači da su svi podaci dostupni. Informatizacija je dobra zato što olakšava posao našim djelatnicima, ali i smanjuje bilo kakve manipulacije na najmanju moguću mjeru', kazala je Opačić.

Što se tiče njenog resora socijalne skrbi, kazala je kako je rapsisan natječaj za novu aplikaciju koja će biti u funkciji u lipnju ili srpnju sljedeće godine. Naime, tada će izdavanje novčanih naknada biti na jednom mjestu.

Ispričala je Opačić i anegdotu o stanju na koje je naišla u Ministarstvu socijalne politike i mladih. 'U mojem ministarstvu isprintali bi mail građan i onda otišli na udrudžbeni, koji je zapravo jedna tekica pa bi se to upisali, i tek onda išlo odgovarati na upit građana', spomenula je Opačić.

Na važnost digitalizacije ukazala je i ministrca graditeljstva Anka Mrak Taritaš, koja se pohvalila rezultatima u svom resoru. 'U prvih 9 mjeseci ove godine izdali smo 621 građevinsku dozvolu u roku manjem od 5 dana i 6.000 uporabnih dozvola. Kada te hvale poljski poduzetnici onda znaš da vrijediš', kazala je Mrak Taritaš.

E-naručivanje definitivno je smanjilo liste čekanja, poručio je pak ministar zdravlja Siniša Varga, kazavši da je čak milijun ljudi bilo na listama čekanja kada je Kukuriku koalicija preuzela vlast.

'Konačni cilj je da se kroz e-uputnicu da se pacijent prijavi samo na jedno mjesto, a i nastavit ćemo rad 2016. i 2017. kroz proširivanje e-kartona', kazao je Varga.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić spomenuo je e-Spis.

'E-Spisi su mali segmenti koji su prikazani u promotivnom filmu, a koje smo implementirali. Godine 2012. sve je funkcioniralo na niskoj razini, a potrošeno je preko 12 milijuna kuna. Za e-Spise se nije znalo jesu li samo skupa statistika i koja je njihova funkcija. Mi smo srezali troškove na pola, te postigle neusporedivo bolje rezultate', rekao je Miljenić

Što se tiče obrazovanja, resorni ministar Vedran Mornar smatra da se upravo zahvalujući digitalizaciji 40.000 djece upisalo u škole koje im najbolje odgovaraju.

'Imamo i e-dnevnik na kojem roditelji mogu pratiti uspjeh svoje djece. Raditelji dobiju e-mail svaki put kad dijete izostane sa sata', rekao je Mornar.

Ministar uprave Arsen Bauk najavio je strategiju Hrvatska 20/20 čiji je prioritet edukacija službenika. 'Jedna od prvih dobrih odluka je da smo e-Hrvatsku stavili pod Ministarstvo uprave', poručio je Bauk, kazavši kako se nada da zbog takvog stava neće zvučati bahato.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić spomenuo je izgradnju agregacijske i pristupne mreže.

'Bez državne infrastrukture nema ni svih ovih aplikacija koje država provodi', kazao je Hajdaš Dončić.