Predsjednik Vlade Zoran Milanović u pratnji ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića, primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine, riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela obišao je u utorak Županijski centar za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Marišćina, sjeverozapadno od Rijeke, prvi centar tog tipa izgrađen u Hrvatskoj
ŽCGO Marišćina je u srpnju počeo s pokusnim radom rijekom kojeg izvođač treba dokazati ispravnost ugrađene opreme i rada postrojenja prema ugovorom predviđenim radnim uvjetima. Nakon toga, krajem ove ili početkom početkom 2016. trebalo bi biti službeno otvaranje Centra.
Od početka pokusnog rada do sad je na obradu primljeno više od 4000 tona miješanog komunalnog otpada, od čega je dio u fazi obrade, a drugi dio je već obrađen te je ostatak odložen u zatvoreni sustav kazeta na odlagalištu. Vrijednost Centra je 277 milijuna kuna, a sufinanciran je iz EU fondova sa 71 posto, a ostalo su osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i tvrtka Ekoplus, koja će upravljati ŽCGO-om.
Premijer Milanović je nakon obilaska izrazio zadovoljstvo predstavljenim sustavom.
Ministar Mihael Zmajlović je istaknuo da je Hrvatska trebala do 2010. izgraditi sve centre za gospodarenje otpadom. Rezultati ove Vlade su da se prva dva centra, uz Marišćinu i Kaštijun u Istri, otvaraju ove godine, a četiri centra, za Zadarsku, Šibensko-kninsku i Karlovačku županiju te za četiri županije na sjeverozapadu Hrvatsku raspisani su natječaji za izvođenje radova. Nastavljamo s planiranim, kako bismo ostvarili cilj za 2018. godinu, rekao je.
Zmajlović je kazao da treba pitati prvenstveno gradonačelnike drugih gradova, poput Zagreba, zbog čega i tamo nisu uređeni ovakvi centri. Planiramo u sljedećem mandatu zakonom regulirati da država preuzima izgradnju centara umjesto gradova ili županija, koji nisu ispunili svoje obveze, i to na trošak tih gradova i županija, rekao je. Na upit da komenitra tvrdnje da se u Marišćini koristi zastarjela metoda, Zmajlović je istaknuo da više od 400 postrojenja u Europi funkcionira na takav način. Ovaj koncept se temelji na europskoj koncepciji i hijerarhiji postupanja s otpadom, što znači smanjivanje nastanka otpada, potom ponovna upotreba, reciklaža i tek tada odlaganje, kazao je.
Na pitanje o otporu prema spalionici otpada u Zagrebu, Zmajlović je rekao da su spalionice jedan od stupova sustava. Plan je da se u Hrvatskoj, u velikim gradovima kao što je Zagreb, na razini studije izvedivosti dokaže koja su tehnologija i koncept idealni s ekonomskog i ekološkog gledišta. 'U Zagrebu se 25 godina nije pomaklo s mjesta', naglasio je. Na pitanje o smještaju spalionica usred grada, Zmajlović je rekao da su one posvuda u središtu grada jer se koristi toplinska energija koju proizvedu, a time osigurava kvalitetnije i jefitinije grijanje građanima.
Na pitanje o slučaju otpada u Varaždinu, gdje se proziva i njega, ministar Zmajlović je naglasio da mu je žao 'što zbog nesposobnosti gradske uprave novac koji je osiguran u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nije realiziran i bale nisu uklonjene. 'Inzistiramo na jasnom, transparentnom, čistom i poštenom javnom natječaju. To je jedini uvjet da se iz Fonda Varaždinu isplati 70 milijuna kuna. Tko ne misli tako, nego da sa sumnjivim ugovorima može tražiti javni novac, nema što tražiti u Fondu', rekao je.
