Ako francuski koncesionar (ZAIC) bude financijski ugrožen nepredviđenim okolnostima, tada najdulje tri godine neće morati državi plaćati koncesijsku naknadu za vođenje Zračne luke Zagreb. No kada se francuska tvrtka oporavi, morat će Hrvatskoj platiti zaostatke uz kamatu od četiri posto - tako je na Vladi predstavljena najvažnija izmjena Koncesijskog ugovora
Ministar prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić potpisat će 2. prosinca izmjene Koncesijskog ugovora između francuskog ZAIC-a i Vlade o vođenju Zračne luke Zagreb i gradnji terminala.
Rekao je da je koncesionar do sada ispunio sve svoje dosadašnje ugovorne obveze i da može započeti s gradnjom terminala Zračne luke Zagreb. Tijekom prošle godine radilo se na izmjeni Koncesijskog ugovora koji je, tvrdi ministar, u skladu sa svim važećim zakonima: 'Najznačajnije izmjene ugovora odnose se na definiranje novih rizika i posljedica tih rizika zbog eventualne promjene zakonodavstva, a koji bi utjecali na troškove građenja i upravljanja. Odnose se na višu silu u vrijeme građenja ili upravljanja, stečaj društva ili smanjenje broja letova Croatia Airlinesa, sve dok Hrvatska ima većinski paket dionica, te nastupa težih okolnosti u vrijeme građenja ili upravljanja.'
U tim se slučajevima, pojasnio je Hajdaš Dončić, privremeno odgađa plaćanje koncesijske naknade sve do trenutka kada se ponovno uspostavi ugovorena razina prihoda koja omogućuje pokrivanje operativnih troškova i vraćanje kredita. Obustava plaćanja koncesijske naknade državi smije trajati najviše tri godine, s time da koncesionar ima obvezu plaćanja kamate od četiri posto.
Premijer Zoran Milanović želio je da ministar taj ugovor jednostavnijim rječnikom pojasni javnosti: 'To je bitno za javnost, važno je da javnost sve zna.'
Ministar je zatim pojasnio da nema nikakvih bitnih izmjena ugovora koje bi remetile prvi proces javne nabave za koncesionara: 'Niti jedan ugovor o javno-privatnom partnerstvu nije idealan, ali sad ću reći iskreno – ovo je najbolji ugovor koji je Hrvatska potpisala do sada. Zašto? Jer nema rizika prometa, kolaterala ili opterećenje na hipoteku. U svakom trenutku ta je hipoteka, ta nova aerodromska zgrada, u vlasništvu Hrvatske i prvi put se za to državi plaća naknada.'
Kaže da je u dosadašnjim slučajevima uvijek postojao rizik prometa i da je država plaćala nekome naknade. 'Prvi put, ovo kažem sindikatu koji će upravljati Zračnom lukom, prevladavaju operateri aerodroma koji upravljaju s više od 30 zračnih luka u svijetu, a u manjem udjelu su građevinske tvrtke. Što do sada nije bio slučaj.'
Premijer Milanović dodatno je naglasio da - ako aerodrom bude radio slabije od očekivanja - Hrvatska ne mora plaćati nikakvu naknadu, ali tada koncesionar ne isplaćuje koncesijsku naknadu. Hajdaš je ponovio da to vrijedi samo tri godine i to uz kamatu od četiri posto.
'Ako zaista bude loše, ali mi očekujemo da će biti puno bolje, bitno je da je novi terminal tu', rekao je Milanović. Hajdaš Dončić je pojasnio da je koncesionar u Zračnoj luci pouzdan: 'Koncesionar je na financijskom tržištu našao sredstva za cijeli projekt. Zašto je to važno naglasiti? Primijetio sam da se spominjao čudnovati kapital, no sredstva su iz Europske investicijske banke, Svjetske banke, Deutche banke i Zagrebačke banke. Ako je to čudni kapital, onda... Ne znam.'
Milanović je i dalje insistirao da se pojasni kako će terminal, koji će izgraditi Francuzi, biti hrvatsko vlasništvo te da je najgori scenarij da Hrvatska na neko vrijeme izgubi tu koncesijsku naknadu.
Hajdaš Dončić to je usporedio s koncesijom na autocesti Zagreb-Macelj: 'U tom slučaju, ako nema dovoljno prometa, Ministarstvo plaća rizik, a ovdje nema rizika. On je odgođen i mi uvijek dobijemo novac. Čak i da koncesionar propadne, u najcrnjem slučaju, zgrada ostaje nama, a nama cijelo vrijeme prema ugovoru ostaje i tvrtka - Zagrebačka zračna luka - koja odmah preuzima zgradu, radnike i opremu jer nema založnog prava. Da se dogodi propast, automatizmom drugi dan sve prelazi u Zagrebački zračnu luku, ali ne može se dogoditi propast.'
Milanović je za svaki slučaj još jednom upitao 'Znači, ne može se dogoditi propast?' a ministar je odgovorio: 'Ma ne može se dogoditi propast!'