Na neformalnom sastanku s predsjednikom Milatovićem ponovili smo naše nezadovoljstvo s izglasavanjem rezolulcije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu”, rekao je Plenković.

Skupština Crne Gore je krajem lipnja na inicijativu prosrpske i proruske desnice usvojila rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen.

Rezoluciju je podržao 41 zastupnik vlasti dok oporba i jedan dio vladajućih zastupnika napustio dvoranu tako da gotovo polovica od ukupno 81 zastupnika nije nazočila glasanju.

Plenković kaže da takav rezultat pri glasanju govori o velikoj podiljenosti na crnogorskoj političkoj sceni.

“Predsjednik Milatović tu ima znatno suzdržaniji stav i shvaća da taj potez nije bio dobar za Crnu Goru, ni za odnose s Hrvatskom”, rekao je Plenković.

Upitan mogu li te podjele u crnogorskom društvu biti fatalne za put zemlje prema EU-u, Plenković je rekao da će “teško biti fatalne, ali će svakako biti otežavajuće”.

S bugarskim predsjednikom Radevim bilo je riječi o hrvatskom pristupanju šengenskom prostoru i europodručju.

Bugarska je zajedno s Rumunjskom i dalje blokirana što se tiče ulaska u šengenski prostor. U ožujku su ukinite granične kontrole samo u zračnim lukama, dok se na kopnenim granicama i dalje provode. Zbog političke nestabilnosti ponovno se odgađa i ulazak u eurozonu.

Plenković kaže da mu je Radev najavio da bi Bugarska mogla ove godine po sedmi put u tri godine izići na parlamenarne izbore zbog nemogućnosti sastavljanja koalicijske vlade.

“Dvije su poruke, prva je da je sve manja i manja izlaznost na izbore, a druga je sve veća fragmentacija, a time i nestabilnost. Tu se točno vidi ono što sam govorio u Hrvatskoj koliko je važna politička stabilnost čvrste parlamentarne većine, što je temeljni preduvjet za razvoj, projekte i međunarodno pozicioniranje”, rekao je Plenković.