'Marušić i Šipek su se danas dobro držale. Govorile su ono što se od njih očekivalo. Nitko tko je duže u pravosuđu nije očekivao od njih nešto dugo. Da li je to točno što su pričale to je drugo pitanje. Što se tiče vještačenja,a davno je bilo jasno da to ide u krivom smjeru. Osim toga, bilo je upozorenja u tom pravcu i pisanih koja su sadržana u spisu, bivši glavni državni odvjetnik je upozoravan na to, njegov nasljednik drugi...', osvrnuo se na konferenciju za novinare glavne državne odvjetnike Zlate Hrvoj Šipek odvjetnik Veljko Miljević
Odvjetnik Veljko Miljević u RTL Direktu nastavio je komentar na konferenciju glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek i ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić rekavši kako je bilo rješenje kojim se odbijao zahtjev za izuzećem određenih ljudi u postupanju.
'Tu je DORH usprkos niza pisanih upozorenja inzistirali da se vještačenje provede s novcima koje smo dali svi. Bio sam jedan od rijetkih u pravosuđu koji je podržao odluku Vlade kad je Plenkovićeva vlada odlučila da se povodom velikog Agrokora dodjele posebna sredstva DORH-u zato da bi se u sferi istrage na egzaktan, što bolji način utvrdile odlučne činjenice. To je plastično rekao predsjednik, nemate u gospodarskom kriminalitetu dojma, morate imati vrhunske vještake. Vlada je u tom pravcu donijela odluku, mnogi u pravosuđu su rekli da to nije dobro, ali ja sam mislio da je dobro i da će pomoći efikasnosti utvrđivanja činjenica.', rekao je Miljević te nastavio:
'Dogodilo se to da je poljski KPMG radio to, ali većinu posla je odradio hrvatski KPMG. Tada smo neki pisali jasno da postoji članak 309. ZKP-a, 308. je osnovni koji definira vještačenje, a 309. kome se vještačenje povjerava. Naravno da se ovakva vještačenja za koja su Hrvoj-Šipek i Marušić naglasile da je to stručno, okej. Naravno da se moraju u pravilu i to tako zakon i glasi dodijeliti stručnim ustanovama koje se specijalno s time bave. Ako te netko upozoravao na ovo i dobiješ vještačenje koje je u originalu na engleskom jeziku, tko želi nastaviti diskusiju sa mnom reći ću da nema što razgovarati sa mnom', kazao je Miljević.
Na konstataciju da šef te tvrtke Ismet Kamal nema legitimaciju da bude sudski vještak, Miljević je kazao da on nije bio revizor.
'Pred Hrvatskim prasovuđem je u službenoj uporabi samo hrvatski jezik. Prema pravilima o imenovanju sudskih vještaka morate s tim jezikom vladati. On nije bio revizor, a tražilo se revizorsko znanje', kazao je.
'To što vam pričam, to od riječi do riječi govori i Visoki kazneni sud', rekao je Miljević.
Podsjetio je kada je podignuta optužnica u predmetu te da je cijela stvar, kako je rekao, započela u travnju 2017. godine.
Na pitanje što ako Kamal odbije doći na sud i svjedočiti o tome kako je nastalo to vještačenje, Miljević je kazao da postoji mogućnost nekih mjera.
Osvrnuo se i na izjavu premijera da se kazne svi koji pozivaju na građanski neposluh što se tiče covid potvrda, rekavši kako se 'sve može uvesti'.
Komentirao je i izjavu Krunoslava Capaka da će država plaćati testiranje koje je obavezno za 400 tisuća ljudi još možda mjesec dana, a nakon toga će to građani morati sami plaćati.
'Na prvi pogled s osjećajem za Ustav ne bih rekao da je to moguće i da bi to bilo ustavno. Kad namećete određene obaveze jer ih ljudi ne bi prihvatili, vi morate snositi troškove. Tu će biti posla za Ustavni sud', kazao je.
Osvrnuo se i na slučaj Mamić i odbijanje tužbe na Ustavnom sudu da se poništi proces zbog sudaca osječkog suda.
'Idemo na Strasbourg. Ako kažem da je osnovna tužba za Mamića koja je 15. travnja podnijeta i imala je 80 i nešto stranica, da sam još u roku za ustavnu tužbu podnio još jednu dopunu, da sam kasnije ono što Ustav dozvoljava podnosio još neke dopune. Bio sam pola dana na putu, ali sam u Splitu davao izjavu za to i rekao da su mi se najavili u ured, izviješten sam na putu da će netko doći s Ustavnog suda i uručiti u odvjetničkom društvu. Prihvatili su moji to i referirali me. Stigla je odluka Ustavnog suda, ali u smislu rješenja. Teško priznajem poraz. Ako ste profesionalac znate gdje ste jači, a gdje slabiji. Ako znam da sam jači i pravni argumenti glase tako i tako, ako obrazložite to jasno i precizno i dobijete odluku Ustavnog suda od 50 stranica na to od kojih je prvih 30 stranica iznošenje povijesnog prikaza, a nakon toga dvadesetak stranica nabrajanja odluka iz Strasbourga i kaže se to nije to. Korespondira li to s mojom ustavnom tužbom? Mislim da ne. Postoji Strasbourg pa ćemo vidjeti', zaključio je odvjetnik Veljko Miljević.