Bilo je to drugo urušavanje na deponiju i problematično je što se uopće dozvolilo odlaganje otpada na istom tom mjestu. Gradonačelnik Tomislav Tomašević ne odgovara kako je došlo do odrona, kao što nije ni prije tri tjedna.

'Inspekcija mora odraditi svoj dio posla. Moja pretpostavka je da se deponijem ne upravlja kako bi trebalo, ali čini mi se da imamo opstrukciju od strane ljudi iz Čistoće. Nisu nastradali oni koji su opstruirali. Činjenica jest da je u mandatu Milana Bandića bilo svega i svačega, a možemo vidjeti da su se ovakvi incidenti počeli događati nakon njegove smrti. Na inspekcijama je utvrditi odgovornost. Ako se i radi o opstrukciji, to ne smanjuje odgovornost direktora Čistoće jer on je taj koji mora osigurati uvjete rada. Njegova odgovornost je neupitna', smatra Holy, a svoje mišljenje dao je i Dobrović, piše N1.

'Jako je teško režirati ovako nešto i to kontrolirati. Teško mi je zamisliti da bi netko uspio, poželio ili inicirao klizanje ovolike mase. Odlagalište otpada je jedna metastabilna struktura. Ali, iz pozicije prosinca 2023., mislim da je novogradska uprava zaslužna za 400.000 otpada koji je gore dospio. Time želim reći da je dolaskom zelene politike trebalo postići rezultat kojim se ta brojka morala prepoloviti. I dalje nemamo infrastrukturu', smatra Dobrović.

Što je sa strukturom otpada i slaže li se na isti način?

'Pretpostavljam da su tehnika i utvrđivanja te kompaktiranja materijala slična ili ista. Međutim, posljednjih godinu dana se neuspješno provodi nova taktika zbrinjavanja otpada. Puno toga se proglašava nečistim i odlaže na odlagalište, a tu je i kiša koja potpomaže da se stvori klizište', govori Dobrović.

Holy objašnjava i da je težina deponija veća. 'Imate veći pritisak jer je veća tonaža na tijelu deponija, koje je u obliku sarkofaga. On bi trebao imati i različite infrastrukturne dijelove. Kako se upravlja njime, to znaju oni koji rade na njemu', kazala je.

Oni koji to rade, a riječ je o Čistoći, tvrde da se na odlagalištu pojavljivalo previše otpada kojem tam nije mjesto, kao biootpad.

'Navodno je Državni inspektorat nakon prošlog urušavanja deponija bio na terenu i utvrdio da je bilo odlaganja biootpada', ističe Holy.

'Tvrdim da se odmah prvog dana dolaska na vlast trebalo nešto napraviti. Ne znam ni što novi čovjek radi. Glavni i odgovorni je gradonačelnik, koji ima puno neznanja, bojazni', jasan je Dobrović.

Vraćamo se ponovno na prvi odron, nakon kojeg se ništa vidljivo nije napravilo. Radnici Čistoće pisali su gradskim vlastima, odgovor nisu dobili.

'Tomašević kad je bio aktivist, nije prozivao direktore nego Bandića. Normalno da ljudi sad upiru prstom u njega. Čudno mi je njegovo opravdanje da se problem ne može riješiti bez Vlade. To je spin. Činjenica jest da Vlada ne radi dobro u uspostavi sustava cjelovitim gospodarenjem otpadom, no to nije ništa novo. Međutim, gradska vlast je ta koja mora pronaći određeno rješenje i pokrenuti debatu o gospodarenju otpada. Imate različite tehnologije. Ovako, počeli smo graditi zgradu od krova, ali to ne može funkcionirati', naglasila je Holy.

Dobrović kaže da Zagreb plaća 4,5 milijuna eura za 20.000 tona plastike. 'Investicija u vlastitu sortirnicu isplatila bi se nakon godinu dana', rekao je.

'Nisu se pomaknuli s mjesta u ove gotovo tri godine', dodala je Holy i naglasila da ne rješavaju problem otpada u Zagrebu, iako ima odlične uvjete za riješiti ga.

Na pitanje o tome što učiniti 'sutra' je prepričala neugodno iskustvo dolaska na deponij.

'Alternative nemamo, moramo osigurati da dolazak tamo bude sigurno. Kad je Rajko Ostojić bio kandidat SDP-a za gradonačelnika, snimali smo tamo nešto i tijelo je bilo pripremljeno, a onda sam došla nakon nekoliko dana, kad nije bio pripremljen. Mogu vam reći da sam nakon šetnje i snimanja deponija u auto ušla s pojedenim cipelama. Tijelo deponija se očigledno i tada špricalo agresivnim kemikalijama. Moja pretpostavka je za uništavanje intenzivnog mirisa', ispričala je.

Svoju viziju budućnosti za kraj je otkrio i Dobrović. 'Treba stabilizirati stanje na odlagalištu, stabilizirati pristupne terene i treba steći uvjete za rad na odlagalištu. Alternativa dugotrajnog zatvaranja predstavljalo bi veliki trošak za Zagreb, ali vrijeme besplatnog odlaganja je završilo. Ovo odlaganje je besprizorna praksa, gdje se s malo troškova čini velika šteta narednim generacijama. Svaka ideja da se to nastavi je loša', rekao je Dobrović.