"Presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u slučaju 'Prlić' često se tumači pogrešno. Sud nije zaključio da je uspostava Herceg-Bosne UZP niti je utvrdio da je Hrvatska počinila agresiju na BiH", rekao je Mišetić u intervjuu od utorka za medije u Mostaru. Pojasnio je kako je Haaški sud ustvrdio da je UZP postojao samo od siječnja do lipnja 1993. godine u Herceg-Bosni.

"Stoga, Sud nije zaključio da je stvaranje Herceg-Bosne zločinački pothvat jer je Herceg-Bosna osnovana prije nego što je UZP navodno nastao 1993. MKSJ nije kriminalizirao uspostavu trećeg, hrvatskog, entiteta u BiH niti je mogao. On nije bio nadležan donositi takve odluke", istaknuo je odvjetnik generala Ante Gotovine.

Bošnjački političari često Herceg-Bosnu i hrvatsku politiku u BiH poistovjećuju s udruženim zločinačkim pothvatom kako bi opravdali nametanje političkih predstavnika. Mišetić je odbacio tvrdnje da je presudom Haaškoga suda u slučaju hercegbosanske šestorke izrečena presuda Hrvatima u toj zemlji.

"Ne postoji kolektivna krivnja. Hrvatski korpus u BiH odgovoran je, između ostalog, za glasanje za neovisnost BiH u ožujku 1992. i za oslobađanje zapadne Bosne ujesen 1995. preko HVO-a, zajedno s Hrvatskom vojskom i Armijom BiH", dodao je. Mišetić je pojasnio kako je Sud u Den Haagu utvrđivao osobnu odgovornost.

Komentirajući kršenje Daytonskog sporazuma i nametanje političkih predstavnika Hrvatima u BiH, Mišetić je ustvrdio kako time bošnjačka politika dugoročno radi u interesu srpske strane. "Napori da se Hrvate u Bosni i Hercegovini pretvori u etničku manjinu ne samo da krše Daytonski sporazum već će dugoročno naštetiti i bošnjačkim interesima. Pretvaranje Hrvata u etničku manjinu opravdava argument bosanskih Srba da je dugoročni cilj Bošnjaka pretvoriti ne samo Hrvate već i Srbe u etničku manjinu i stoga pruža Srbima izgovor da na kraju proglase neovisnost od BiH", ocijenio je Mišetić.