Na Beogradskom summitu mladih, koji je održan od 4. do 6. prosinca u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava, usvojena je Beogradska deklaracija, sa zahtjevima koji će ovog tjedna biti upućeni vladama država zapadnog Balkana i Europskoj uniji
BEOGRAD - Deklaraciju je jednoglasno usvojilo tristo sudionika summita iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i s Kosova, prenosi Pincom.info.
Summit u hotelu Kontinental, kako se navodi u priopćenju Inicijative mladih za ljudska prava, okupio je mlade aktiviste civilnog društva iz regije, politički aktivne mlade iz cijelog svijeta, dužnosnike Europske unije i država regije.
Beogradski summit, kako se ističe, prvi je takav skup mladih iz regije, koji će se održavati jednom godišnje u različitim centrima zapadnog Balkana.
U Beogradskoj deklaraciji mladi zapadnog Balkana ističu da su se okupili u Beogradu da ojačaju međusobne veze i pokažu njihovim vladama da je regionalna suradnja ne samo moguća, već neophodna.
Od vlada zemalja zapadnog Balkana Deklaracijom se traži: uspostava mehanizama tranzicijske pravde kroz punu suradnju s Haškim tribunalom, podrška suđenjima za ratne zločine na nacionalnoj razini i obilježavanje mjesta zločina na odgovarajući način, pružanje podrške osnivanju regionalnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima, zakonsko sprječavanje promocije i veličanja optuženih ili osuđenih za ratne zločine, negiranja genocida u Srebrenici i isticanja simbola koji pozivaju na mržnju i nasilje.
Također, od vlada zemalja zapadnog Balkana mladi Deklaracijom, između ostaloga, traže da se bezrezervno bore protiv svih oblika i vrsta diskriminacije, kao i da aktivno promoviraju kulturu različitosti u svojim društvima, da omoguće aktivno sudjelovanje mladih u procesima odlučivanja, ne samo u sektoru omladinske politike, već u svim dijelovima društva.
Od Europske unije mladi traže Deklaracijom da tranzicijska pravda bude dio agende u pregovorima za priključivanje zemalja regije EU i da se to pitanje ne veže samo za suradnju s Haškim tribunalom, da se kriteriji za provjeru stupnja vladavine prava u zemljama regije ne odnose na broj usvojenih zakona, već na njihovu implementaciju, da sloboda kretanja unutar i izvan granica država bude visoko na listi prioriteta prilikom pregovaranja s državama regije o procesu priključivanja EU.
