'Ministarstvo pravosuđa pripremilo je prijedlog, upravo radi primjedbi da je moguć sukob interesa, da vratimo sudu, da same nagodbe ostavimo upravnom postupku, i vratimo sudovima', kazao je Linić. Na taj način Linić je odgovorio na dio kritika koje su danas na sjednici Vijeća za korupciju iznijeli stručnjaci.

Nema zakona koji se ne može izigrati, ali treba nastojati da te rupe budu što manje, poručio je na početku sjednice akademik i profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Jakša Barbić, koji smatra da je institut predstečajne nagodbe dobar, no da sam zakon treba malo izmijeniti.

'Kad govorimo o normama u ovom zakonu koje omogućuju zloupotrebu, treba reći, je, to je tako tu, ali drugdje nije, jer sve se može zloupotrijebiti, samo se postavlja pitanje jesu li vrata negdje šire ili manje otvorena', rekao je Barbić.

Jedno od njemu spornih pitanja je mogućnost priznanja lažne tražbine, čime dužnik može oštetiti stvarnog vjerovnika. 'Poslovi mogu biti fiktivni i štetni. To apsolutno treba popraviti. Treba biti stroga dokumentacija i rokovi i to bi omogućilo sigurnost. Čuo sam da već postoje stručnjaci za takva spajanja i zlouporabe', rekao je Barbić.

Osim toga, Barbić smatra i da rješenje prema kojem samo dužnik odlučuje o pokretanju predstečajne nagodbe, a vjerovnici nemaju to pravo, nije dobro te da je zloupotrebljavano.

Lijepih riječi nije imao ni porezni stručnjak iz RRiF-a Vlado Brkanić, koji je kazao kako je predstečajna nagodba stvorila iluziju da se njima otpisuju tražbine vjerovnika, ali i da će se subjekt oporaviti.

'Ovo je neprirodan zakon. Ovim zakonom se bavimo teškim bolesnicima i mrtvacima koji teško mogu opstati u gospodarskom smislu. Ja bih se bojao na vašem mjestu da vas netko ne optuži da ste nekome otpisali dugove', poručio je Brkanić ministru financija Slavku Liniću.

Kazao je kako se stvara dojam kao da politika stvara brigu za stvari koje su trebale biti riješene između dužnika i vjerovnika. 'Kada se država uključi, a na ovaj način to je državni intervencionizam, stvara se da dojam da politika to vodi. To je za mene politička korupcija', rekao je Brkanić.

Međutim, najžešće su kritike došle od profesorice Pravnog fakulteta Jasne Garašić, koja smatra da zbog prevelikih mogućnosti zlouporabe institut predstečajne nagodbe treba ukinuti.

'Problem je i to što ministar određuje nagodbene članove vijeća, a oni nagodbenog povjerenika. Moraju postojati pravni mehanizmi koji onemogućuju zlouporabu, ne može ministar imenovati članove nagodbenog vijeća, a da vjerovnici nemaju nikakav utjecaj', rekla je Garešić.

I njoj je zasmetalo što samo dužnik može pokrenuti predstečajnu nagodbu. 'Dužnik osim toga može raspolagati imovinom u predstečajnoj nagodbi, to je iznimno opasna stvar. Utvrđivanje tražbina ne smije ovisiti samo o dužniku, tu je velika mogućnost zlouporabe', rekla je Garešić.

Osvrnula se i na odgovore koji su ranije dolazili od vladajućih, da je putem predstečajnih nagodbi spašeno 12.000 radnih mjesta. 'To je samo parcijalna istina, jer se možemo pitati koliki je broj tvrtki u kojima nije pokrenuta nagodba, a trebala je, koliki je broj radnih mjesta izgubljen zato što su veliki nametnuli pravila igre malim poduzećima, a nelikvidnost samo odgođena', rekla je Garešić.

'To je sve korak unazad, narušen je hrvatski ugled i ugled stečajnog prava i pomalo me stid reći sve nelogičnosti', zaključila je Garešić, rekavši i da će se sve to odraziti na investitore.

Činjenica da je profesorica Garešić nekoliko puta ponovila riječ zloupotreba razlog je i zbog kojeg se u medijima stvara dojam koruptivnosti tamo gdje je nema, kazala je SDP-ova potpredsjednica Vijeća za korupciju Vesna Fabijančić Križanić. Ona je podsjetila da je Zakon o predstečajnim nagodbama prošao dva čitanja u Saboru i da je jednoglasno prihvaćen jer je svima jasno da stečajni postupci nisu ostvarili očekivane rezultate.

'Sadašnji stečajni zakon i postupak su takvi da je dugotrajan postupak, da postupci traju oko pet godina, na prste možemo zbrojiti koliko se tvrtki nakon toga rekonstruiralo, na prste možemo zbrojiti koliko je stečajnih postupaka pokrenuto od strane vjerovnika (uglavnom su to radili radnici) i još kad tome dodamo da je Hrvatska na 94. mjestu po brzini stečajnog postupka', kazala je Fabijančić Križanić, poručivši da ako postoje kaznene prijave vezane uz predstečajne nagodbe, da se one što prije procesuiraju.

U obranu brojkama krenuo je pak SDP-ov Peđa Grbin, kazavši da je kroz stečajeve od 2001. do 2013. prijavljeno 11 milijardi kuna tražbina, a naplaćena samo jedna milijarda.

'To pokazuje da u RH nešto opasno nije štimalo. Zakon o predstečajnoj nagodbi ima nedostataka i oni se pokušavaju ispraviti. Nažalost, zakon je donijet na brzinu, ali ne zato što se nije htjela provesti rasprava, nego zato što je situacija u kojoj se Hrvatska nalazila to zahtijevala, dobili smo rješenje za koje nitko nema ambiciju da je najbolje moguće', rekao je Grbin.

Priznao je da vrlo vjerojatno dio subjekata koji su prošli kroz predstečajnu nagodbu neće preživjeti, no da se isplatilo uvesti taj institut zbog onih koji hoće.

'Osim Tiska i Peveca, ja ne znam ni za jednu firmu spašenu kroz stečaj', osvrnuo se Grbin na funkcioniranje stečajnog postupka. Kazao je pritom kako danas postoji 62.000 subjekata koji bi trebali u stečaj, no da on nikada nije proglašen. 'Postoji obveza da se pokrene kazneni postupak jer nije pokrenut stečaj. No pravosudni sustav ne bi mogao prihvatiti 62.000 predmeta', rekao je Grbin.

Prijedlog je imao i član Vijeća Branko Roglić, koji smatra da bi se prije predstečajne nagodbe trebalo prekontrolirati i imovinu vlasnika i menadžementa. 'Imali su i vile i jahte, znalo se događati da su izvukli novac, a onda tražili predstečajnu nagodbu. Meni je jedan gospodin iz Splita rekao - podrži moju predstečajnu nagodbu, a ja ću ti onda vratiti 3,5 milijuna kuna duga. A taj gospodin vozi četiri-pet automobila, ima vikendicu i hotel', rekao je Roglić.

Protiv ukidanja predstečajne nagodbe bila je i HDZ-ova Martina Dalić, koja se založila za izmjene zakona. 'Razmišljati o ukidanju nije ni realno ni primjereno. Ovdje ne treba biti mjesta političkim strastima, nego treba napraviti veliku analizu sustava. Problemi koji su se sada pojavili pokazuju da sud mora imati nadzornu, odnosno rukovodeću ulogu', rekla je Dalić.

Na kraju sjednice na sve primjedbe pokušao je odgovoriti ministar financija Slavko Linić, pritom podsjetivši i zašto se uopće išlo na usvajanje Zakona o predstečajnog nagodbi. 'Kada je Kukuriku koalicija preuzela vlast gotovo 72 tisuće pravnih subjekata bilo je u blokadi. Preustroj u stečaju nije bilo rješenje, državna naplata pala je s osam na dva posto. Promijenio se Stečajni zakon, 115 članaka se promijenilo. Znači, nisu bile samo kozmetičke izmjene. Mi smo se tada odlučili tražiti modele razduživanja gospodarstva - imali smo tri reprograma dugova, otpisali smo dugove poljoprivrednicima. Tada je postojao Zakon o rokovima plaćanja, no postavilo se pitanje kako natjerati nekog da plati u roku od 60 dana ako mu vjerovnici nisu prije platili. Išli smo onda na brisanje 30.000 pravnih subjekata, no banke se nisu htjele odreći potraživanja od nepostojećih subjekata', pobrojao je Linić.

Na Zakonu o predstečajnoj nagodbi radilo se šest mjeseci. 'Dosad je obrađeno 6.100 predmeta. Država je pozitivno riješila 1.560 predmeta. 3.280 je otišlo u stečaj. Nije to odluka Ministarstva financija ili nas kao vjerovnika, nego svih vjerovnika. Tu se pita je li to u redu. Sudovi vode stečajni postupak. Nitko od nas se ne miješa u postupak predstečajne nagodbe. Hoće li sudovi voditi pet godina raspravu ili će staviti imovinu na prodaju u 30 dana, nije na nama', rekao je Linić.

Najveći napadi išli su u smjeru da samo dužnik može pokrenuti predstečajnu nagodbu, a vjerovnik ne može, podsjetio je Linić, rekavši da će u izmjenama zakona razmotriti da se to promijeni, no da o tome svoj sud mora dati i Ministarstvo pravosuđa.

'Čuo sam ovdje da je predstečajna nagodba zapravo samo financijsko rekonstruiranje. To nije točno. To je i organizacijsko rekonstruiranje, dužnici moraju uzeti konzultante i dobiti svježi kapital. I tu je najveći problem gdje vlasnici ne žele izgubiti svoj kapital. Sve se radi po knjigovodstvenim standardima i to rade konzultanti i revizori. To nije refinanciranje dugova, nego rekonstruiranje tvrtke. Zašto samo dužnik pokreće? Jer to su troškovi koje dužnik mora uložiti. Otkud vjerovniku koji je već izgubio da predloži konzultanta i da ga plati?', rekao je Linić.

Progovorio je Linić i o zaštiti vjerovnika. 'Prema stečajnom zakonu stečaj je odobren ako ga prihvaća 50 posto vjerovnika, u predstečajnoj nagodbi smo to povisili na 75 posto, s tim da smo i tu vjerovnike podijelili na grupe i ako u svakoj toj grupi 50 posto nije bilo za, onda nije mogla proći predstečajna nagodba. Ja zbilja nemam komentara. Recite mi postoji li viša zaštita od toga, ja ću poslušati', rekao je Linić.

Još jednom je ponovio da Ministarstvo financija utječe samo na državna potraživanja. 'Najveća sumnja ide na ministra financija jer postavlja nagodbeno vijeće, Ministarstvo financija utječe samo na državna potraživanja. Mi smo otpisali 13 posto ukupnih potraživanja. To je ono što je država napravila, sve ostalo su drugi vjerovnici - 30 posto banke, a ostalo dobavljači. Kolik je to utjecaj države, ona može biti zahvalna vjerovnicima da su prihvatili ovaj model', rekao je Linić.

Pojasnio je Linić probleme s kojima se susreće i na primjerima. 'Recimo, Spačva i tamo ponuđena predstečajna nagodba - vlasnik se ne želi spustiti na pet posto vlasništva i dopustiti ulazak Hrvatskih šuma u vlasništvo. Imate Varteks kod kojeg su uprave uništile proizvodnju ulaganjima u nekretnine. Država je tamo imala najveći otpis dugova, bankarima su ponudili da dugove pokriju imovinom, nisu htjeli, pa je Varteks išao u stečaj. I onda mi kažete da smo koruptivni? Hoćemo o Dalekovodu početi priču? Oni konačno posluju. Mi smo krenuli na ovaj način jer smo htjeli spasiti radna mjesta. U čišćenju preko 6.000 predmeta mi smo našli rješenje za 1.500', rekao je Linić.

MMF je, dodao je Linić, zgrožen idejom o eventualnom ukidanju predstečajnih nagodbi. 'Vlada je morala krenuti u to da se ekonomskom mjerom riješe dugovi. Sve što je ugrađeno u zakon nije podloga za korupciju. Zlouporabe se uvijek mogu dogoditi, ali to se rješava kaznenim prijavama', poručio je Linić.

Zakon o predstečajnim nagodbama ostat će na snazi, kazao je Linić, sve dok sudovi ne budu u stanju efikasnije rješavati stečajne postupke. 'U Gradskoj banci Osijek već 15 godina stečajni sudac vodi postupak, iako se zna da će sve dobiti DAB, a ne drugi vjerovnici', ilustrirao je Linić.