Politički sustav SAD-a osmišljen je s brojnim zaštitnim mehanizmima protiv autoritarizma, ali koliko su stvarno djelotvorne te kontrole?
Kada su 'očevi utemeljitelji' donosili Ustav SAD-a, težili su ograničenju predsjedničke moći, namjerno se udaljavajući od tradicije monarhije. Više od 200 godina kasnije te su strukture i dalje na snazi, a američka vlada podijeljena je na tri grane: zakonodavnu, izvršnu i sudsku.
Zakonodavna vlast obuhvaća Kongres, koji se sastoji od Zastupničkog doma i Senata, a pravosudna vlast uključuje Vrhovni sud i federalni sudski sustav. Izvršna grana vlasti pak odnosi se na predsjednika, potpredsjednika i kabinet.
Predsjednik, kao šef države, ujedno je vrhovni zapovjednik oružanih snaga te odgovoran za provođenje zakona koje donosi Kongres. U toj ulozi predsjednik se oslanja na kabinet, čije članove osobno imenuje.
Najviša funkcija u zemlji dolazi i s pravom veta na zakone koje donosi Kongres, iako zakonodavna vlast može nadjačati taj veto dvotrećinskom većinom glasova u oba doma.
Osim toga, predsjednik ima ovlasti izdavati pomilovanja za savezne zločine, sklapati ugovore s inozemnim silama (uz ratifikaciju Senata) i izdavati izvršne naredbe. Potonje se odnosi na dekret predsjednika, premda nije predviđeno da takve naredbe donose nove zakone ili krše postojeće. U slučaju da izvršna naredba krši Ustav, moguće ju je zakonski osporiti, piše Euronews.
Ovlasti za izvanredne situacije
U kontekstu predsjedničkih ovlasti, Donald Trump uzburkao je javnost izjavivši da će biti 'diktator' samo 'prvog dana' mogućega drugog mandata. U razgovoru s voditeljem Fox Newsa rekao je: 'Ne, ne, neću biti diktator, osim prvog dana. Zatvaramo granicu i krećemo s bušenjem, bušenjem, bušenjem. Nakon toga neću biti diktator.'
Iako izraz diktator možda koristi u šali, Trump je zapravo već pomicao granice predsjedničkih ovlasti. Tijekom svog prvog mandata preusmjerio je vojna sredstva na izgradnju dijelova graničnog zida s Meksikom. Taj je potez uslijedio nakon što je Kongres odbio dodijeliti tražena sredstva, što je Trumpa navelo na proglašenje nacionalnoga izvanrednog stanja kako bi zaobišao odluku Kongresa.
U zajedničkom priopćenju predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi i senator Chuck Schumer opisali su taj čin kao 'otimanje vlasti razočaranog predsjednika koji je prekršio zakon kako bi dobio ono što nije uspio postići ustavnim zakonodavnim procesom'. Savezni prizivni sud kasnije je, 2020. godine, presudio da je taj potez Trumpove administracije nezakonit.
U drugom primjeru Trump je pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da istraži svog političkog protivnika, sadašnjeg predsjednika Joea Bidena i njegova sina. Također je poticao ministarstvo pravosuđa da istražuje one koje je smatrao političkim neprijateljima – uključujući bivšu republikansku zastupnicu Liz Cheney i izborne dužnosnike.
Američka 'Knjiga sudnjeg dana'
Poznati kao 'Knjiga sudnjeg dana SAD-a', predsjednički dokumenti o izvanrednim akcijama (PEADs) sadrže izvršne naredbe, proglase i poruke Kongresu pripremljene za slučaj izvanrednih situacija. Sadržaj tih dokumenata nije dostupan javnosti ni Kongresu, već se dijeli samo po potrebi.
Tijekom Trumpova prvog mandata magazin Time izvijestio je da ga je osoblje nacionalne sigurnosti spriječilo da sazna 'potpun opseg tih interpretacija predsjedničkih ovlasti', strahujući da bi ih mogao zloupotrijebiti, prema intervjuima s dužnosnicima nacionalne sigurnosti.
Važno je napomenuti i da su se od tada pomaknule granice nekažnjivosti američkog predsjednika. Ranije ove godine Vrhovni sud presudio je, u omjeru šest prema tri, da predsjednici mogu uživati određeni imunitet od kaznenog progona za radnje poduzete dok su bili na dužnosti.
Prema anketi PBS-a objavljenoj u travnju, samo dvoje od deset Amerikanaca smatra da bi bilo 'dobro' da sljedeći predsjednik može jednostrano mijenjati politiku bez Kongresa ili sudova. Ipak, gotovo šest od deset republikanaca izjavilo je da bi podržalo takvu moć u slučaju Trumpove ponovne pobjede. Kada je riječ o Bidenu, četiri od deset demokrata smatralo je da bi bilo korisno da može samostalno djelovati.
Iako zaobilaženje Kongresa može povećati efikasnost, zakonodavna vlast i dalje služi kao ključna zaštitna barijera protiv potencijalne zloupotrebe predsjedničkih ovlasti.