U propagandnom videospotu emitiranom 15. travnja, kada se u Kini obilježava Dan obrazovanja o nacionalnoj sigurnosti, glavna obavještajna agencija - Ministarstvo državne sigurnosti (MSS) – poslala je jasnu poruku kineskom narodu: Strani špijuni su posvuda
Uz podlogu zlokobne glazbe u videu se glavni lik prerušava u razne likove: uličnog fotografa, laboratorijskog tehničara, poslovnog čovjeka, dostavljača hrane… Sve kako bi prikupio osjetljive državne tajne na različitim mjestima i u različitim industrijama.
'U moru ljudi teško ga je primijetiti. Njegov identitet se mijenja, njegovo mjesto boravka teško je pronaći. Oni su svuda, lukavi... i prikriveni, a mogli bi biti upravo ovdje, u našim životima', govori narator u spotu.
Na kraju kineska policija uhvati špijuna u dramatičnoj zasjedi nakon što su državne sigurnosne vlasti primile višestruke dojave građana.
'Mogu se prerušiti u koga god žele. Ali vi i ja zajedno štitimo nacionalnu sigurnost. Mi, 1,4 milijarde ljudi smo 1,4 milijarde linija obrane.'
Trominutni video najnoviji je propagandni uradak moćne špijunske agencije MSS-a kako bi podigla budnost kineske javnosti protiv onog što vide kao rastuću prijetnju – stranih špijuna.
Pod Xi Jinpingom, najautoritarnijim kineskim liderom u zadnjih nekoliko desetljeća, zloglasna tajna špijunska agencija postala je mnogo uočljivija u javnosti te je proširila opseg svog rada, piše CNN.
U gradovima su plakati i slogani koji promoviraju nacionalnu sigurnost sada uobičajen prizor. Na društvenim medijima to ministarstvo ima ogroman broj sljedbenika s gotovo dnevnim komentarima, kratkim videima ili čak stripovima koji upozoravaju na navodno opću prijetnju zemlji.
Prema izvještaju MSS-a, strani špijuni su posvuda i infiltriraju se u sve - od aplikacija za mapiranje do meteoroloških postaja. Ministarstvo je objavilo detalje o onome za što tvrdi da su špijunske aktivnosti američke i britanske špijunske agencije te je precizno opisalo kako kineske državljane koji studiraju ili rade u inozemstvu regrutiraju strane službe poput CIA-e.
Prošlog tjedna, kada je obilježen Dan obrazovanja o nacionalnoj sigurnosti, prikazan je dokumentarac u kojem je MSS otkrio da je 2016. pogubljen kineski znanstvenik osuđen za prodaju državnih tajni stranoj obavještajnoj agenciji. U dokumentarcu nije izričito spomenuto o kojoj se zemlji radi, ali su prikazani kadrovi s američkom zastavom i zgradom Kapitola.
Transformacija MSS-a dio je Xijevog sveobuhvatnog zaokreta za jačanje nacionalne sigurnosti u uvjetima pojačanih geopolitičkih napetosti i rastućih domaćih izazova.
Dok se odnosi između SAD i Kine pogoršavaju, MSS je dao smjernice drugim vladinim agencijama i širem društvu, rekao je Xuezhi Guo, profesor političkih znanosti na Guilford Collegeu u SAD-u.
'Cilj ovih nastojanja je poticanje svijesti protiv špijunaže i poboljšanje sigurnosnih mjera, zatim osnažiti kineske građane i subjekte znanjem i vještinama potrebnim za jačanje njihove budnosti, kao i učinkovito spriječiti špijunske aktivnosti', rekao je Guo.
Naglasak na vanjskim prijetnjama također pomaže Pekingu da odvrati kritike kod kuće zbog svoje politike prebacujući krivnju na 'strane sile' – što je metoda koju kineska vlada opetovano primjenjuje tijekom razdoblja javnog nezadovoljstva, posljednji put zbog prosvjeda krajem 2022. protiv Xijevih tvrdokornih mjera za prevenciju covida.
Sve veći utjecaj špijunske agencije odražava sve veću tendenciju kineske vlade da proširi pojam nacionalne sigurnosti na različite sfere života i društva. Aktivnosti koje su ranije smatrane rutinskim ili nevažnim, poput korištenja aplikacija za mapiranje ili studiranja u inozemstvu, sada se percipiraju kao sigurnosni rizici.
MSS je rođen ranih 1980-ih, dok je zemlja izlazila iz desetljeća političkih previranja i samonametnute izolacije pod predsjednikom Mao Zedongom kako bi prihvatila tržišne reforme i otvorila se svijetu.
Osnovana je 1983. spajanjem obavještajnog odjela vladajuće kineske Komunističke partije i jedinice za kontrašpijunažu u policijskim snagama. Nadzire obavještajnu i protuobavještajnu službu unutar Kine i u inozemstvu, s pokrajinskim i općinskim ograncima koji se protežu diljem zemlje.
Često MSS opisuju kao kombinaciju CIA-e i FBI-ja, iako je dugo djelovao u sjeni, bez službene web stranice ili bilo kakvih javno navedenih kontakata ili glasnogovornika.
Kineska špijunska agencija izašla je na svjetlo dana nakon što je Xi postavio nacionalnu sigurnost kao ključni prioritet.
MSS je 2015. uspostavio svoju prvu javnu kontaktnu točku postavljanjem telefonske linije i internetske stranice kako bi potaknuo građane da prijave sve sumnje na prijetnju državnoj sigurnosti. Iste godine je 15. travnja određen kao Dan obrazovanja o nacionalnoj sigurnosti.
Pet godina kasnije MSS je počeo proizvoditi promotivne materijale – od postera do animacija – u okviru namjenskog ureda pod nazivom Studio za propagandu nacionalne sigurnosti.
Sljedeće godine MSS je državnim medijima dao pisana pitanja i odgovore, predstavljajući javnosti prvi put svoju ulogu i kanale regrutiranja. Nakon toga se dužnosnik zadužen za obrazovni i propagandni rad špijunske agencije pojavio u glavnom informativnom programu državne CCTV.
Najdrastičniji potez dogodio se prošlog kolovoza, kada je agencija debitirala na društvenim medijima: pokrenula je službeni račun na WeChatu, najpopularnijoj društvenoj aplikaciji u Kini, s pozivom na okupljanje 'svim članovima društva' da se pridruže njezinoj borbi protiv infiltracije stranaca. Objave redovito skupljaju stotine tisuća pregleda i naširoko ih dijele državni mediji.
I ove godine MSS je pojačao multimedijsku aktivnost. U siječnju je lansirao seriju stripova pod nazivom 'Special Investigation Squad Shenyin', koja prikazuje tim od pet tajnih policijskih službenika kako love strane špijune - zavjere su, kako se navodi, nadahnute protušpijunskim operacijama iz stvarnog života.
U jednom stripu tajna policija prati skupinu stranaca dok pokušavaju prokrijumčariti rijetke metale izvan zemlje pod krinkom ulaganja u nekretnine; u drugom tajni agent MSS-a dobiva posao u konzultantskoj tvrtki kako bi istražio njezino sumnjivo djelovanje.
'Odluka MSS-a da izađe na društvene mreže je anomalija s obzirom na njezin tradicionalni zazor od javnosti', rekla je Sheena Chestnut Greitens, direktorica Programa za azijsku politiku na Sveučilištu Texas u Austinu.
Jedan od razloga za promjenu mogao bi biti ministar državne sigurnosti Chen Yixin, imenovan krajem 2022., navodi Greitens.
Chena mnogi smatraju Xijevim suradnikom od povjerenja jer je godinama služio pod njim dok je bio provincijski dužnosnik u pokrajini Zhejiang. I on ima iskustvo u korištenju društvenih medija za prenošenje službene poruke.
'Chen je godinama govorio da su novi mediji važni za usmjeravanje javnog mnijenja o stranačkom političko-pravnom i radu na nacionalnoj sigurnosti. Dakle čini se da daje svoj osobni pečat radu Ministarstva', rekla je Greitens.
MSS-ova upozorenja usmjerena su na različite ciljeve.
U jednom postu iz prošle godine agencija je navela da je otkrila stotine 'ilegalnih' meteoroloških stanica koje su špijunirale za strane zemlje, uključujući područja oko osjetljivih lokacija kao što su vojne baze, imovina vojnih tvrtki i regije za proizvodnju žitarica.
U drugom postu agencija je upozorila na komentare koji nastoje 'ocrniti' kinesko gospodarstvo kroz 'lažne priče' koje promiču pad Kine – nazivajući takve kritike pokušajem napada na njezin socijalistički sustav te 'strateško obuzdavanje i suzbijanje Kine'.
Prošle godine u svibnju CCTV je izvijestio da su službe državne sigurnosti pretresle nekoliko ureda Capvisiona, međunarodne konzultantske tvrtke sa sjedištem u Šangaju i New Yorku. Do toga je došlo nakon što su vlasti izvršile raciju u pekinškom uredu američke tvrtke Mintz Group, specijalizirane za korporativnu dubinsku analizu, te su pritvorile petero lokalnih zaposlenika i ispitale djelatnike u šangajskoj podružnici američke konzultantske tvrtke Bain.
Širok opseg prijetnji na radaru MSS-a usko je povezan s Xijevim 'sveobuhvatnim konceptom nacionalne sigurnosti', okvirom koji uključuje više od 20 komponenti državne sigurnosti. Pokriva sve od politike, gospodarstva, obrane, kulture i ekologije do kibernetičkog prostora, big date i umjetne inteligencije, a proteže se od morskih dubina i polarnih regija do svemira.
Kina je također proširila svoj već opsežni zakon o protušpijunaži, bacajući širu mrežu na ono što država smatra potencijalnim špijunskim djelima.
Sada to obuhvaća 'mnogo širi raspon aktivnosti, uključujući ono što neki u stranoj poslovnoj zajednici doživljavaju kao uobičajeno, svakodnevno poslovno ponašanje', rekao je Guo s Guilforda. 'Ovo proširenje također se proširuje na državnu ovlast da istražuje i zaplijeni elektroničke uređaje, računala i digitalnu imovinu, što izaziva povećanu zabrinutost oko kibernetičke sigurnosti.'
Kineska pojačana usredotočenost na nacionalnu sigurnost ne proizlazi samo iz onoga što ona vidi kao sve lošije međunarodno okruženje, već i zabrinutosti zbog usporavanja gospodarstva. Nekretninska kriza i neisplaćene plaće već su izazvali sporadične prosvjede, a pogoršanje gospodarske krize moglo bi uzrokovati daljnje domaće nemire.
Pomoću naglaska na nacionalnoj sigurnosti, rekao je Guo, Xi strateški preusmjerava dio kritike i krivnje za neuspjehe svoje politike na vanjske sile.
MSS-ove propagandne i obrazovne kampanje – kao i njegove izdašne novčane nagrade za dojave o nacionalnoj sigurnosti – potaknule su entuzijazam na internetu za hvatanje stranih špijuna.
Na Douyinu, kineskoj verziji TikToka, influenceri su požurili proizvesti kratke videozapise koji podučavaju svoje pratitelje kako prepoznati špijune. U odjeljcima s komentarima korisnici su podijelili svoja iskustva prijavljivanja ili susreta sa osumnjičenim špijunom.
Na Xiaohongshuu, kineskoj platformi sličnoj Instagramu, mlada žena izazvala je pomutnju prošle godine nakon što je nazvala MSS-ov telefon kako bi prijavila svog dečka kao špijuna. Blogericu su na to potaknuli komentatori nakon što je u ranijem postu rekla da se on ne može sjetiti točnog teksta i melodije kineske nacionalne himne. 'Dame, je li normalno da vaš dečko ne zna pjevati himnu?' napisala je u objavi.
Neumoljiva upozorenja MSS-a i njegove sve veće ovlasti već su izazvali uzbunu u međunarodnoj poslovnoj zajednici, u vrijeme u kojem kineska vlada pokušava privući strana ulaganja da bi pomogla revitalizaciji usporavajućeg gospodarstva.
Prošlog mjeseca, dan nakon što je Xi u Pekingu ugostio skupinu američkih rukovoditelja i manje od tjedan dana nakon godišnjeg Kineskog razvojnog foruma, na kojem je sudjelovalo oko 100 globalnih izvršnih direktora, MSS je objavio dramatičan video upozoravajući javnost da ostane oprezna u pogledu stranih konzultantskih tvrtki koje rade kao paravan za strane obavještajne službe.
Šestominutni film, za koji agencija kaže da se temelji na stvarnim događajima, prikazuje konzultantsku tvrtku koja radi u ime neidentificirane strane špijunske agencije da bi ukrala komercijalne tajne od kineske tvrtke i prikupila osjetljive informacije o državnim industrijskim subvencijama i kineskom zrakoplovstvu.
Stručnjaci kažu da takvi videozapisi potkopavanju poruke Pekinga da Kina pokušava smanjiti prepreke stranom poslovanju i ulaganjima.
'To ukazuje na proturječne poruke koje dolaze s vrha, kao i na nerazumno pretjerano naglašavanje pitanja nacionalne sigurnosti koje tjera strane ulagače', rekao je James Zimmerman, partner u američkoj odvjetničkoj tvrtki Perkins Coie LLP sa sjedištem u Pekingu.
'Dvosmislenost zakona i nedostatak sudskog nadzora kako bi se spriječilo prekoračenje ovlasti sigurnosnih agencija stvaraju mnogo neizvjesnosti za strane tvrtke.'
Nakon slamanja konzultantske industrije većina takvih stranih tvrtki prilagodila se novim uvjetima, a neke su premjestile potencijalno kontroverzne dubinske analize ili rad na utvrđivanju činjenica izvan kontinentalne Kine, rekao je Zimmerman.
'Neke koji ostaju u Kini zovu na 'čaj'', dodao je, koristeći eufemizam za policijsko ispitivanje. 'Ne zato što su pod istragom, već kako bi ih zastrašili i podsjetili da i njih promatraju sigurnosne agencije.'
MSS je 'više vođen politikom nego stvarnošću i zdravim razumom', rekao je Zimmerman. 'Ali ovo je Kina s karakteristikama Xi Jinpinga.'