U pismu kojega je predsjedatelju Vijeća ministara BiH Vjekoslavu Bevandi uputio voditelj izaslanstva MONEYVAL-a Jan Kleijsen navodi se da bi se restriktivne mjere prema BiH mogle početi primjenjivati jer državni parlament nije prihvatio jedan od dva zakona kojim se uređuje pitanje sprječavanja financiranja terorizma i pranja novca.

Protiv izmjena kaznenog zakona BiH glasovali su srpski zastupnici blokirajući njegovo donošenje, te su unatoč mogućim sankcijama prema BiH najavili da neće promijeniti stajalište.

'FATF već počinje razmatrati mjere koje bi mogao poduzeti za financijske transakcije. Te mjere bi FATF mogao potvrditi 24. Lipnja', rekao je veleposlanik BiH pri Vijeću Europe Almir Šahović.

Po njegovim riječima ova misija pokušava diplomatskim uvjeriti međunarodne institucije da neprihvaćanje kaznenoga zakona ne predstavlja svjesno izbjegavanja međunarodnih obveza.

Prema medijskim navodima FATF bi mogao uvesti strožiji nadzor svih financijskih transkacija iz i u BiH. Posljedica toga bilo bi kašnjenje platnog prometa, novčanih doznaka kao i uplata iz inozemstva, moguće smanjenje investicija, a kasnije moguće i smanjenje kreditnog rejtinga zemlje.

Stavljanje BiH na crnu listu međutim ne treba isključiti, ističe predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH i čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović. Po njegovim riječima srpski zastupnici u gornjem, nacionalno koncipiranom domu naroda su protiv sadašnjih izmjena zakona tvrdeći da se njime ukidaju entitetske nadležnosti i prenose na razinu države, čemu se oni protive.

'Ne znam, nisam uopće optimističan, razgovarao sam detaljno s predstavnicima SNSD-a i SDS-a, oni neće podržati ova rješenja. Možemo raspravljati o tome je li to racionalno ili nije, ali u biti to je tako', rekao je Čović.

Ipak, izrazio je nadu da bi se mogao postići dogovor o drukčijim izmjenama kaznenog zakona što bi onda dalo mogućnost za njegovo prihvaćanje u parlamentu.