'nema konkretnih mjera'

Most: Vladina demografska strategija govori ono što smo tvrdili prije šest godina

28.02.2024 u 15:24

Bionic
Reading

Mostovi saborski zastupnik Božo Petrov i riječka vijećnica Petra Mandić upozorili su da je sutrašnja točka dnevnog reda strategija demografske revitalizacije načelni dokument u kojem nema konkretnih mjera te da jedino što u njoj vrijedi obuhvaća ono što Most govori od 2018. godine.

"U bezbroj navrata smo zadnjih godina isticali koliko je ključno napraviti dobru demografsku politiku, dobru pronatalitetnu politiku, apelirali smo na Vladu da se, dok ne bude kasno, aktivno uključi u ovaj problem", rekao je Petrov u srijedu na konferenciji za medije u Saboru.

Jedina prednost ovog dokumenta, naveo je, su statistički podaci koje su dali stručnjaci, a iz kojih proizlazi da će, ako se ništa ne promijeni, u idućih 25 godina nestati još milijun ljudi u Hrvatskoj te da će nas tada biti 2,7 milijuna.

"Vidimo demografski problem kao problem sigurnosti, gospodarski, nacionalni, strateški problem. To je razlog zašto godinama uporno upozoravamo vladajuće i dajemo konkretne mjere, od prava djece na vrtić, do prava majki na punu plaću prvih godinu dana", istaknuo je.

Mandić je istaknula kako su 2018. govorili i predlagali ono što će sutra, šest godina kasnije, biti u ovom dokumentu vladajućih.

"Problem je da sva ta stručna analitika nije uzela u obzir kako države EU funkcioniraju, nisu napravili usporedbu mjera s kojima se Vlada obilato hvali", navela je.

Kao primjer dala je dječji doplatak za koji je rekla da je "samo privid da idemo prema univerzalnom doplatku" jer će u stvarnosti za 90 posto djece i dalje ostati 30 eura, dok Most od 2018. nudi univerzalni dječji doplatak po uzoru na sve razvijene države EU, prilagođen Hrvatskoj.

Tako bi po njihovom prijedlogu svako dijete imalo progresivno sve veći doplatak od najmanjeg 80 eura do najvećeg od 140 eura, za što smatraju da je ostvarivo s obzirom na nedavno povećanje BDP-a.

"Bitno je odlučiti da želimo kvalitetne demografske mjere, da želimo promicati obitelj i osigurati u proračunu tri posto BDP-a, jer je to neki minimum koji struka određuje za kvalitetne mjere. Hrvatska trenutno ima dva posto, Poljska 3,9 posto, a Francuska tri posto", istaknula je Mandić.

Kao važnu mjeru je izdvojila aktiviranje državnog zemljišta i državnih nekretnina za priuštivo stanovanje i rješavanje problema mladih obitelji.

"Kada se napokon napravi kvalitetan registar, minimum 20.000 nekretnina treba odmah ići u prodaju obiteljima s troje i više djece te mladim obiteljima, tako da za svako dijete imate 20 posto manje po djetetu na tržišnu cijenu, a maksimum ide do 60 posto, a država jamči za taj kredit i država daje zajam, ne poslovne banke, kao što HBOR daje za poduzetnike", navela je Mandić.