Potpredsjednik Vlade je trebao kao visoki dužnosnik prisustvovati otvaranju Kuće japansko-hrvatskog prijateljstva u gradu Tokamachiju, koji je za hrvatsku javnost najpoznatiji jer je tamo bio stožer hrvatske nogometne reprezentacije za Svjetskog nogometnog prvenstva 2002, te novog počasnog konzulata u gradu Nahi, na Okinawi, ali je zbog mukotrpnih pregovora sa sindikatima posjet skraćen. Daleki istok, između ostaloga Japan, često je zapostavljan u hrvatskoj diplomaciji, pa se postavlja pitanje što Hrvatska može konkretno napraviti u Aziji?

Trgovinska razmjena s Japanom prilično je nezadovoljavajuća. Prema podacima koje su nam dali u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova za prošlu godinu, Hrvatska je u 2011. godini u Japan izvezla 73,5 milijuna američkih dolara vrijednost roba, od toga je 92 posto izvoz tune te 3,3 posto izvoz drva. Uvoz u RH iz Japana je u 2011. godini iznosio 215 milijuna dolara.
Dakle, Hrvatska je zaista u poziciji zemlje trećeg svijeta koja izvozi sirovine, koje ionako daje priroda, a ne znanje i sposobnost proizvodnje hrvatskih građana. Drago Štambuk, bivši veleposlanik Hrvatske u Japanu, a sadašnji u Brazilu, kaže da je on tijekom svoga mandata sam slao brojne poslovne ljude u Hrvatsku, ali od toga se nije izrodila poslovna suradnja. 'Nije problem u onome tko ih je slao, nego onaj tko ih je primao. Mene se može vrednovati po broju ljudi koje sam poslao', smatra Štambuk.

U MVEP-u kažu da se, naravno, radi i na privlačenju investitora iz Japana u okviru projekata koji se odnose na energetsku učinkovitost i infrastrukturu i onih koji se odnose na izgradnju ili rekonstrukciju objekata u školstvu, kulturi, znanosti, zdravstvu i sl., uključujući i projekte javno-privatnog partnerstva. Veleposlanik Štambuk kaže da je problem što japanskim investitorima uvijek nudimo isto - Luku Rijeka, koja je iznimno spor projekt, i slobodne zone. Što se tiče njegova mandata u Japanu, iznimno je ponosan na povećanje broja japanskih turista koji dolaze u Hrvatsku.

'Broj turista je narastao od nekoliko tisuća do 180-190 tisuća godišnje. U Zagrebu vidim Japance na svakom koraku', i dodaje da Japanci našu domovinu vide kao osobitu zemlju - zemlju ljepote, duhovne supstance, kamija', kaže Štambuk. Veleposlanik može jednino može povezivati ljude, a na njima je da prodube suradnju, gdje ističe svoj projekt povezivanja Vukovara i Nagasakija kao gradova paćenika. Osim turizma, Hrvatska Japancima može ponuditi ribu i vina.

'Tuna je naš glavni izvozni proizvod na tom području. Japanci iznimno cijene jadransku plavu ribu, koja je i iznimno skupa. Vina se također mogu prodati, ali problem je što oni trebaju velike količine', kaže Štambuk. Trebalo bi ići na male ekskluzivne količine ekoloških zdravih proizvoda, savjetuje hrvatski diplomat, jer se na veliko ne možemo nositi s konkurencijom. 'U Hrvatskoj diplomaciji sve je podređeno Europi, osjećam to u Brazilu, a osjećao sam i u Japanu', zaključio je Štambuk.