Kako je razvidno i na internetskim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo je na temelju Javnoga poziva za financijsku potporu znanstveno - izdavačkoj djelatnosti za znanstvene knjige i visokoškolske udžbenike u tiskanome i elektroničkome obliku u 2013. godini od 18. travnja 2013. godine te Kriterija o novčanom podupiranju znanstvene izdavačke djelatnosti (znanstvenih publikacija i visokoškolskih udžbenika), za 2013. godinu dodijelilo financijsku potporu u iznosu većem od 6 milijuna kuna, najvećim dijelom za publikacije u humanističkom području znanosti.

Evaluaciju publikacija prijavljenih na javni poziv te odluku o tome koje će publikacije dobiti financijsku potporu i u kojem iznosu donijelo je neovisno Stručno povjerenstva za znanstveno–izdavačku djelatnost u sustavu:
1. akademik Vlatko Silobrčić, red. prof. u miru, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, predsjednik
2. prof. dr. sc. Ino Čurik, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, član
3. doc. dr. sc. Tomislav Janović, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, član
4. prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, član
5. prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, članica
6. prof. dr. sc. Lorena Škuflić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, članica
7. prof. dr. sc. Toma Udiljak, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, član
8. prof. dr. sc. Siniša Zrinščak, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, član.
U radu Povjerenstva, kao član bez prava glasa, sudjelovao je i predstavnik Koordinacije urednika znanstvenih i znanstvenostručnih časopisa, prof. dr. sc. Vladimir Mrša.

Od ukupno 473 pristigla zahtjeva, Povjerenstvo za znanstveno - izdavačku djelatnost odbilo je 39 zahtjeva, dok je preostalih 434 zahtjeva prošlo njihovu neovisnu stručnu prosudbu. Na kraju je odlučeno da će Ministarstvo sufinancirati 168 odobrenih zahtjeva u ukupnom iznosu od 6.011.086,10 kuna, od čega je 17.305,60 kuna dobio Zbornik radova 'Didov san – transgranična iskustva hrvatskih iseljenika'. Autori navedene publikacije su u prijavi na Javni poziv tražili 20.707,50 kuna. Recenzenti su Zbornika Hariz Halilovich i Ivan Rogić, a u ime Povjerenstva rad je ocjenjivao dr. sc. Tomislav Janović koji mu je dao ocjenu B te predložio promjenu kategorizacije iz znanstvenog u referentno djelo. Njegov je prijedlog Povjerenstvo prihvatilo.

Iz svega je razvidno kako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ni na koji način nije utjecalo niti može utjecati na sadržaj Zbornika. Naš je stav da svi znanstveni radovi moraju biti temeljeni na činjenicama koje su objektivne i provjerljive, čemu autori znanstvenih radova moraju posvetiti posebnu pažnju. Jednako tako, poznat je i više puta javno istaknut naš naglašeno negativan stav o fašizmu kao i pozivno određenje o antifašizmu kao tekovini koja je, i prema Ustavu RH, ugrađena u temelje Hrvatske i cijelog progresivnog svijeta.

Zatražili smo stoga od dr. sc. Tomislava Janovića pismeno očitovanje o predmetnoj publikaciji koje je u prilogu. Na naš zahtjev po tom su se pitanju očitovale i urednice Zbornika Caroline Hornstein Tomić i Jasna Čapo.

U svom očitovanju Jasna Čapo istaknula je kako je riječ o 'teškoj difamaciji Zbornika, u kojemu su prije svega predstavljene individualne priče, iskazi i analize iseljenika-povratnika. Upravo s obzirom na odabranu metodologiju i etnografski način prezentacije glasova ljudi s kojima smo razgovarali, poštujući njihov odabir razine otkrivanja njihova identiteta i stavova, Zbornik je donio vrlo široki dijapazon iskaza o iseljeništvu, domovini, identitetu’, napisala je Čapo te istaknula kako je Zbornik i prije objavljivanja doživio unutarinstitucijsku kritiku te je troje autora povuklo svoje tekstove. Unatoč tome, tri su urednice, među kojima je i ona, 'uz podršku ravnatelja dviju institucija koje su izdale Zbornik’, odlučile objaviti knjigu.

'Sudeći prema recenzijama, riječ je o izvrsnom i prvom te vrste pristupu povratničkoj iseljeničkoj tematici’, napisala je Čapo te istaknula kako su urednice, uz pomoć recenzenata, prošle sve tekstove ne bi li još jednom provjerile nalaze li se u njima bilo kakvi sporni ili utuživi dijelovi, uključujući i eventualni povijesni revizionizam. Izrazivši žaljenje zbog toga što se Zbornik nije čitao kao ono što on predstavlja - kao dokument o heterogenim iseljeničkim sudbinama - Čapo je istaknula kako je kao 'akademski djelatna članica ovoga društva osobno teško pogođena ovom difamacijom.' Zaključila je i kako je „članak Marina Sopte na koji se poziva u napisu u Novom listu (samo) reprint iz njegove knjige objavljene 2012. 'godine dok je 'drugi spominjani Soptin tekst razgovor koji je s njim vodila … (a) takav prilog dozvoljava i faktografske pogreške'.

Slične stavove dijeli i Caroline Hornstein Tomić koja je napisala kako je stekla dojam da su napade pokrenuli skriveni konflikti unutar Instituta za etnologiju i folkloristiku te je u tom smislu ‘Didov san’ bio instrumentaliziran za unutarinstitucionalni sukob.

‘Ono što smo željeli postići u Zborniku 'Didov san' jest otvaranje novih znanstvenih rasprava o emigraciji i dijaspori kroz prizmu povratnika te dati glas onima na koje se to odnosi - samim povratnicima - u svoj svojoj raznolikosti. Kao empirijska sociologinja i kulturna antropologinja, koja djeluje uglavnom u Njemačkoj i SAD-u (svaka zemlja sa svojom poviješću i svojim povijesnim politikanstvom), smatram takav pristup najvišim postignućem, posebice kada je riječ o kontroverznim pitanjima. To, po mojem mišljenju, nije povezano s raspravama o povijesnom revizionizmu. Takva tvrdnja nije ništa drugo nego polemika te nastoji srušiti kredibilitet i dovesti u pitanje namjere urednika. Takva praksa, čak i maskirana znanstvenom argumentacijom, zapravo je parodija znanstvene rasprave.’ zaključila je, među ostalim, Caroline Hornstein Tomić.

Očitovanje Tomislava Janovića, člana Povjerenstva za Znanstveno-izdavačku djelatnost MZOS-a možete pročitati ovdje