Kochavijev plan, između ostalog, predviđa učinkovit odgovor u višefrontalnom ratu i korištenje najnovijih tehnologija kako bi se na bojištu izvukao najefikasniji protuudar iz najvećeg broja različitih postrojbi.

Temelje novog plana čine otprije poznate ključne točke izraelske vojne doktrine koja se sastoji od vojnog djelovanja obrambene prirode, bez teritorijalnih ambicija, izbjegavanja rata pregovorima i sprečavanja eskalacije sukoba, borbe protiv terorizma te smanjenja broja žrtava i brz završetak rata. Ishodišna točka i te nove doktrine ona je prema kojoj si Izrael ne može priuštiti izgubiti nijedan rat.

Novi obrambeni plan nastao je u Institutu za studije nacionalne sigurnosti pri Sveučilištu u Tel Avivu prošlog ljeta, a njegovi autori mislili su na sve. O tome ponajviše govori to da su u novu vojnu doktrinu uklopili uvijek aktualne unutarpolitičke scenarije, poput nemogućnosti premijera da formira koalicijsku vladu kako bi izvukao zemlju iz političke krize nakon izbora na kojima su najviše glasova osvojila dva nepomirljiva bloka, a što je i danas glavni problem aktualnog premijera Benjamina Netanyahua. Najveći pak dio buduće obrambene strategije odnosi se na prijetnje izvana, osobito one iz Irana, od kojih Izrael najviše strahuje.

>>> Izraelci nadograđuju sustav Željezna kupola za uništavanje dronova, raketa i projektila svih vrsta

Sinergija svih komponenti

Tijekom premijere Tnufe 13. veljače otkriveno je da se nova doktrina temelji na posljednjoj studiji nazvanoj Gideon, najavljenoj još prije četiri godine, a koja zbog unutarnje političke krize nije stigla doći na dnevni red izraelskog ministra obrane Naftalija Bennetta. Prema riječima glasnogovornika izraelske vojske, pukovnika Jonathana Conricusa, naglasak u Tnufi je na višedimenzionalnom odgovoru na sigurnosne izazove koji uključuju kombinaciju svih kopnenih, zračnih, pomorskih, kibernetičkih i obavještajnih snaga. Sinergijom svih komponenti obrane, ističe Conricus, Izrael će moći nastaviti uspješno odolijevati ugrozama, osobito onim terorističkim, koje kombiniraju političko-militantne prijetnje ponašajući se pritom poput dobro organizirane vojske.

Kao i dosad, najozbiljnije su shvaćene stalne prijetnje palestinskog Hamasa u kombinaciji s Islamskim džihadom te Hezbollaha sa sjedištem u susjednom Libanonu. U glavnom stožeru IDF-a ukazuju na to da je u toj vrsti sukoba najveći izazov precizno odrediti stvarnu prijetnju jer je kod takvih organizacija velik problem odrediti tko je neprijatelj - naime pripadnici terorističkih organizacija u pravilu se asimiliraju u urbanim okruženjima i civilnim područjima.

Uz to, sve je prisutnija prijetnja s neba koja uključuje balističke rakete kratkog, srednjeg i dugog dometa, stavljajući zemlju u opasnost da se suoči s neviđenom paljbom, na što su posebno upozorile kopnene i protuzračne snage Izraela. Prijetnja iz zraka mogla bi uključivati ​​tisuće projektila ispaljenih dnevno na Izrael pa ta zemlja, prema navodima uglednog portala DefenseNews, planira dodatno poboljšati svoje višeslojne obrambene sposobnosti, ali i onemogućiti neprijatelja da nastavi s paljbom.

>>> [VIDEO] Izraelska vojska dobiva sustav umjetne inteligencije idealan za borbu u urbanim područjima

Izraelske obrambene snage nedavno su otkrile da već neko vrijeme uvježbavaju scenarij obrane u budućim sukobima koji će prema analizama obavještajnih časnika biti znatno dramatičniji od sadašnjih. Pritom je ključno, ističu u Glavnom stožeru IDF-a, zabilježiti što manje žrtava i troškova.

Očuvanje života

U Matkalu, glavnom stožeru izraelske vojske u Tel Avivu, ističu da su ljudi glavni faktor nove doktrine vojske koja se u mnogočemu razlikuje od ostalih u svijetu. Valja podsjetiti na obavezno trogodišnje novačenje muškaraca i dvogodišnji vojni rok za žene, uzajamnu, blisku i sveprisutnu suradnju svih rodova vojske, kao i na velik utjecaj vojske na izraelsko društvo, kulturu i političku scenu. Neprijateljsko okruženje i stalne prijetnje pak čine vojsku temeljem države i državnosti Izraela, koji tu činjenicu itekako poštuje pa ne čudi to da svojim vojnicima veganima daje posebne dozvole kako bi kupili posebnu hranu ili čizme od umjetne kože.

Bogato ratno iskustvo, opremljenost vojske i visok moral dozvoljavaju Izraelu da se bez većih poteškoća suoči s ratom na više bojišnica istovremeno te protiv različitih neprijatelja i njihovih sposobnosti. No IDF novom doktrinom namjerava otkloniti što je više moguće izravnih dodira svojih pripadnika s neprijateljem, a sve kako bi se sačuvalo što više života. Izraelske obrambene snage pritom žele skratiti vrijeme borbe i postići što bolje rezultate, uz manje operativne troškove, a neprijatelju onemogućiti komunikaciju i opskrbu u samom startu sukoba.

Pritom bi se vojska trebala nastavljati oslanjati na najmoderniju tehniku te inteligentna domaća i američka obrambeno-obavještajna rješenja koja osiguravaju taktičku prednost od samog početka sukoba. U IDF-u naglašavaju da su pravovremena informacija i njezino precizno komuniciranje ključ vojnog uspjeha. Stoga je u konkretnom slučaju već određen namjenski stožer koji će se baviti tzv. prijetnjama iz trećeg kruga, iz kojeg Izraelu trenutno prijeti Iran. Prvi krug naime označava unutarnju prijetnju, a drugi iz neposrednog pograničnog susjedstva poput Sirije.

Umjetna inteligencija i digitalizacija

Prema Glavnom stožeru IDF-a, budući sukob će uključivati značajan broj bespilotnih letjelica i precizno navođenih projektila, ali i već postojećih sustava koji omogućuju 'dodanu vrijednost' udaru izraelskih snaga svih rodova vojske. Takvu obranu u velikoj mjeri Izraelu omogućuje uska vojna suradnja sa Sjedinjenim Državama, a koje su toj državi omogućile neograničenu kupnju protuzračnih sustava i borbenih zrakoplova F-35. Istovremeno, smanjit će se broj vojnika na terenu, a umirovit će se i pojedina oružja, iako su po učinkovitosti i nadalje u samom vrhu. Primjerice, Glavni stožer namjerava umiroviti tenkove Merkava III, pretposljednji model glavnog tenka i ponosa tamošnje vojne industrije koji je nastao na iskustvu oklopnog ratovanja u pustinji, a sastavljen je većinom od američkih dijelova.

U kojoj mjeri je jaka izraelsko-američka suradnja, govore brojke prema kojima je Izrael od svojeg osnutka 1948. primio 125 milijardi dolara američke vojne pomoći, a što bi se u ovom desetljeću trebalo povećati na 165 milijardi dolara. Američka vojna pomoć, inače, čini oko tri posto ukupnog izraelskog državnog proračuna i oko jedan posto BDP-a. Preciznije, izraelski proračun za obranu 2018. je iznosio 18,5 milijardi dolara, što je 5,1 posto BDP-a Izraela, dok američka pomoć iznosi oko 20 posto ukupnog proračuna za obranu i gotovo cijeli proračun za nabavu.

U glavnom stožeru IDF-a najavljuju da će prve veće promjene u doktrini obrane biti vidljive već 2024., do kada bi u redove izraelske vojske trebalo stići dodatnih 30 lovaca F-35, ali i brojni oklopni i topnički sustavi, kao i najnovije tehnologije što kombiniraju umjetnu inteligenciju i umreženu digitalizaciju za povezivanje postrojbi na bojišnicama, na kojima je ta po mnogočemu specifična vojska dosad uglavnom lako pobjeđivala.