Sve se više mladih u Hrvatskoj, ali i u susjednoj Srbiji, nakon završene srednje škole, umjesto na fakultete, prijavljuje na Zavode za zapošljavanje. I mnogi maloljetnici, pritisnuti teškim materijalnim stanjem svojih obitelji, prekinuli su školovanje te su direktno iz školskih klupa krenuli u mukotrpnu potragu za bilo kakvim poslom. Na svoj prvi posao u Hrvatskoj tako trenutačno čeka 490 maloljetnika, a u Srbiji njih čak 1.500
Današnji broj mladih u Hrvatskoj koji tragaju za svojim prvim radnim mjestom je za gotovo 30 posto veći nego prije dvije godine, kada ih je na Zavodu bilo prijavljeno 4.178.
Tako je krajem travnja ove godine na evidenciji nezaposlenih Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje evidentirano čak 5.314 tinejdžera u dobi od 15 do 18 godina. Među njima je i 490 maloljetnika, od čega 346 sedamnaestogodišnjaka, 98 šesnaestogodišnjaka i 46 petnaestogodišnjaka.
U potrazi za poslom je 3.321 mladić i 1.993 djevojke, a po broju nezaposlenih maloljetnih i mladih osoba, u dobi od 15 do 18 godina, prednjače Osječko-baranjska, Splitsko-dalmatinska i Brodsko-posavska županija te Grad Zagreb.
Dobra je pak vijest ta da učenici hrvatskih gimnazija gotovo redoviti nastavljaju školovanje, pa se tako na Zavod za zapošljavanje u čitavoj Hrvatskoj prijavilo samo troje završenih gimnazijalaca, u dobi do 18 godina.
Sa završenom srednjom školom, u trajanju od četiri i više godina, posao trenutačno traži 81 tinejdžer, a na Zavodu je prijavljeno najviše onih sa završenom trogodišnjom srednjom školom te KV i VKV radnika, njih čak 3.981. Na zavodu je prijavljeno i 979 tinejdžera koji su završili samo osnovnu školu, njih 203 bez završene osnovne škole te 67 mladih bez ikakve škole.
Ništa bolje stanje nije ni u susjednoj Srbiji gdje na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje posao čeka gotovo 1.500 maloljetnika, među kojima je i 200 mlađih od 15 godina. Među 1.500 nezaposlenih maloljetnika u Srbiji samo 50 njih osposobljeno je za konkretnu djelatnost te uz završenu trogodišnju srednju školu 'u rukama' imaju neki zanat.
Na svoj prvi posao tako trenutačno čeka 26 kozmetičarki i frizerki, šest trgovaca, deset ugostitelja, jedan plastičar, trojica malera... Ipak, kako pišu Novosti, većina tamošnjih tinejdžera nema nikakve kvalifikacije. Uz 'blagoslov' svojih roditelja, velik broj maloljetnika iz siromašnijih obitelji prekida školovanje i napušta školu te se žuri što prije zaposliti, jer ih na to tjera težak materijalni položaj.
'Radni odnos s mlađima od 18 godina može se zasnovati samo uz pismenu suglasnost roditelja ili staratelja, a čak i tada samo pod uvjetom da takav rad ne ugrožava zdravlje', pojasnio je za Novosti Dragan Đukić, direktor Odjela za posredovanje pri zapošljavanju srpske Nacionalne službe za zapošljavanje. Đukić je također istaknuo da je prekid školovanja za djecu direktan put u siromaštvo, jer tinejdžeri bez obrazovanja i zanimanja ne uspijevaju pronaći dobre i solidno plaćene poslove.
Uz posredovanje Nacionalne službe za zapošljavanje, prošle je godine kakav-takav posao ipak pronašlo oko 5.000 srpskih tinejdžera.Većina njih, po pisanju Novosti, zaposlila se na jednostavnim poslovima komunalnih usluga, kao što su održavanje zelenila i slično, ali i na poslovima pomoćnih radnika u građevinarstvu, a manji broj zaposlio se kao trgovci, alatničari, šivači, elektromonteri, elektroinstalateri, kuhari, auto-električari i pomoćno medicinsko osoblje.
