Prvog rujna 1939. godine, u ranim jutarnjim satima, njemačke vojne snage, pod vodstvom Adolfa Hitlera, napale su Poljsku bez prethodne objave rata. Operacija pod nazivom 'Fall Weiss' započela je zračnim napadima na poljske gradove, a potom je uslijedila masovna invazija kopnenih snaga.

Unatoč hrabrom otporu poljskih trupa, Njemačka je brzo napredovala zahvaljujući svojoj superiornoj strategiji, poznatoj kao 'Blitzkrieg' ili munjeviti rat.

Ovaj napad označio je kraj politike popuštanja koju su vodeće europske sile provodile prema Hitleru u nadi da će izbjeći novi svjetski sukob. Dva dana nakon invazije, 3. rujna 1939. godine, Velika Britanija i Francuska objavile su rat Njemačkoj, čime je formalno započeo Drugi svjetski rat. Međutim, unatoč ovoj objavi, nisu odmah poduzeli vojne akcije, što je Hitleru omogućilo daljnje osvajanje.

Širenje sukoba

Nakon što je Njemačka osvojila Poljsku, rat se brzo proširio na druge dijelove Europe. U travnju 1940. godine, Njemačka je započela invaziju na Dansku i Norvešku, a potom su uslijedili napadi na Belgiju, Nizozemsku, Luksemburg i Francusku u svibnju iste godine. Do kraja lipnja 1940. godine, Francuska je bila prisiljena na kapitulaciju, a Velika Britanija ostala je sama u borbi protiv nacističke Njemačke.

U isto vrijeme, u Aziji je Japan nastavio svoje osvajačke pohode, koji su započeli još ranije, 1937. godine, invazijom na Kinu.

Ulaskom Japana u rat protiv Sjedinjenih Američkih Država 7. prosinca 1941. godine napadom na Pearl Harbor, rat je zaista postao globalan. Sjedinjene Američke Države, zajedno s Velikom Britanijom, Sovjetskim Savezom i drugim saveznicima, stvorile su široku koaliciju protiv sila Osovine, koje su, osim Njemačke i Japana, uključivale i Italiju pod vodstvom Benita Mussolinija.

Strahote rata: Holokaust i razaranja

Drugi svjetski rat nije bio samo sukob nacija i vojski, već i sukob ideologija, od kojih je nacistička bila najpogubnija. Pod Hitlerovim režimom, milijuni ljudi bili su sustavno progonjeni i ubijani na temelju svoje etničke pripadnosti, vjere ili političkih uvjerenja.

Holokaust, genocid nad šest milijuna Židova, ostaje najstrašniji primjer ovog nasilja. Uz Židove, žrtve su bile i Romi, Slaveni, politički disidenti, osobe s invaliditetom i mnogi drugi.

Europa je tijekom rata pretrpjela neviđena razaranja. Gradovi su bombardirani i uništavani, industrija i infrastruktura su devastirani, a milijuni ljudi ostali su bez domova. Sovjeti su pretrpjeli ogromne ljudske i materijalne gubitke, naročito tijekom opsade Lenjingrada i bitke za Staljingrad, koja se smatra jednom od najkrvavijih bitaka u povijesti.

Završetak rata: Pobjeda saveznika

Prekretnica u ratu dogodila se 1943. godine kada su saveznici, nakon početnih neuspjeha, počeli ostvarivati značajne vojne pobjede. Sjedinjene Države i Velika Britanija izvele su invaziju na Italiju, što je dovelo do pada Mussolinijevog režima. Na Istočnom frontu, Crvena armija uspjela je odbiti njemačke snage i započela ofenzivu prema zapadu.

Dana 6. lipnja 1944. godine, saveznici su izveli invaziju na Normandiju, poznatu kao Dan D, koja je otvorila zapadni front protiv Njemačke. Uskoro su saveznici oslobodili Francusku i nastavili napredovati prema Njemačkoj. Istovremeno, Sovjetski Savez je s istoka oslobodio Istočnu Europu i stigao do Berlina. Rat u Europi završio je 8. svibnja 1945. godine, kada je Njemačka potpisala bezuvjetnu kapitulaciju.

U Aziji, rat se nastavio do kolovoza 1945. godine, kada su Sjedinjene Države bacile atomske bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki. Ove devastirajuće eksplozije prisilile su Japan na kapitulaciju, koja je formalno potpisana 2. rujna 1945. godine, čime je Drugi svjetski rat konačno završen.

Novi globalni poredak

Drugi svjetski rat imao je duboke i trajne posljedice koje i danas osjećamo. Rat je rezultirao smrću više od 70 milijuna ljudi, uključujući velik broj civila, što ga čini najkrvavijim sukobom u povijesti. Mnoge zemlje bile su potpuno uništene, a cijeli kontinenti suočili su se s teškim gospodarskim i društvenim izazovima.

Jedna od najvažnijih posljedica rata bilo je uspostavljanje novog svjetskog poretka. Ujedinjeni narodi, osnovani 1945. godine, nastali su s ciljem sprječavanja budućih globalnih sukoba i promicanja međunarodne suradnje. Na ruševinama Europe i Azije, započeo je proces obnove i stvaranja novih političkih saveza. Otvorili su se i novi sukobi od kojih je najznačajniji bio Hladni rat između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza, koji će dominirati svjetskom politikom u sljedećih nekoliko desetljeća.

Rat je također doveo do dekolonizacije velikog dijela svijeta, posebice u Africi i Aziji, gdje su narodi tražili neovisnost od europskih kolonijalnih sila.