Leševi jedne kitopsine, najvećeg morskog kralježnjaka nakon kitova, i tri velike raže snimljeni su na malom dijelu morskog dna površine jednog četvornog kilometra u sklopu geoloških istraživanja za potrebe plinske i naftne industrije.

Prema rezultatima objavljenim u časopisu Plos One oko ostataka se okupilo cijelo mnoštvo manjih organizama.

Voditelj studije dr. Nick Higgs s Instituta za istraživanje mora Sveučilišta u Plymouthu kaže da znanstvenici godinama tragaju za grobljima kitova i drugih velikih morskih životinja.

Leševi kitova obično su staništa složenih ekosustava koji prvo privlače lešinare poput morskih pasa, a potom i manje oportuniste kao što su rakovi, kozice, amfipodi i bizarni morski crvi iz skupine osedax koji svojom kiselinom razgrađuju kosti kitova.

U novom filmu koji je snimila robotizirana podmornica gozbom dominiraju tri do četiri vrste riba, osobito jegulje. Oko svakog leša skupilo ih se pedesetak. Stručnjaci procjenjuju da su velike životinje uginule oko dva mjeseca prije nego što su otkrivene. Jegulje najčešće leže kraj leševa i vrebaju manje lešinare poput amfipoda kojima se hrane. U angolskom podmorskom groblju nisu pronađeni morski crvi, no stručnjaci smatraju da to ne znači da ih ondje nema.

Prvi leševi kitova na dnu mora otkriveni su 1970-ih zahvaljujući razvoju podmorske opreme za snimanje. No cijela groblja i danas su neuobičajen nalaz.

Higgs pretpostavlja da ovakvi prizori ne bi trebali biti jako rijetki, kada se u obzir uzme broj životinja koje plove svjetskim morima, no istraživanja velikih dubina još uvijek predstavljaju veliki tehnološki izazov.

Stručnjaci procjenjuju da bi leševi velikih životinja mogli biti važan izvor hrane za organizme koji žive na velikim morskim dubinama. S njihovim bi tijelima na dno moglo dolaziti oko četiri posto ukupnih količina hrane.