Sukob gospodarskih ribara i sportskih ribiča oko dunavske ribe sada pokušavaju okončati i znanstvenici. Netrpeljivost dviju strana kulminirala je sredinom veljače nakon naputka o tumačenju jednog članka Zakona o slatkovodnom ribarstvu kojim je ministar poljoprivrede Petar Čobanković gospodarskim ribarima dozvolio izlov u plavnom području Dunava. Ribiči najavljuju prosvjed i kaznene prijave, ribari uzvraćaju da je naputak upravo to što su trebali
Dunav kroz Hrvatsku od Batine do Iloka prolazi dužinom od 137,5 kilometara, plavno područje prostire se na području od 30 tisuća hektara, polovica od toga je u Kopačkom ritu, a na polovici se može riboloviti, rekao je danas u Osijeku na okruglom stolu o ribarenju na Dunavu Anđelko Opačak, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. 'Ribe ima dovoljno za sve, ali mora se uspostaviti održivi sustav korištenja koji se mora temeljiti na minimalnim mjerama izlova, kvotama i nadzoru. To danas nije dobro riješeno', naglasio je Opačak.
Predsjednik Hrvatskog sportsko-ribolovnog saveza Vladimir Sever dodao je da treba uspostaviti i nadzor nad vođenjem evidencija o izlovu ribe. 'Moramo zaštititi riblji fond i unapređivati ga, a to možemo jedino na osnovi podataka o izlovu koji moraju biti točni', rekao je Sever.
Monitoring prirasta ribljeg fonda provodi se od 2002. godine, a godišnja ribolovna kvota iznosi oko 260 tona. Na polovicu imaju pravo ribiči, a na drugu polovicu ribari, objasnio je Dinko Jelić sa Zavoda za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo PFOS-a. Ekonomska vrijednost dopuštenog izlova iznosi oko 2,8 milijuna kuna. Budući da na gospodarske ribare otpada vrijednost od 1,4 milijuna kuna, svaki od njih 30 godišnje može zaraditi ravno 48 tisuća kuna.
'Ribari moraju shvatiti da su se u taj posao dobrovoljno upustili znajući za kvote i nema smisla kasnije kukati o egzistenciji', zaključio je predsjednik Zajednice sportsko-ribolovnih društava Baranje Ivan Gerenčir. Ustvrdio je da ribolovci u cijeloj Baranji imaju problema 'samo s jednim gospodarskim ribarom'.
'Mora se znati, ribolovna društva su nositelji gospodarenja vodama i zato imamo dužnost i pravo provoditi kontrolu. U plavnom području ne smije se postavljati ribarske alate, u njih se mogu uloviti i druge životinje osim riba, divljač i slično, a to je dozvoljeno ovim naputkom', rekao je Gerenčir, uz negodovanje nekoliko prisutnih ribara. Gerenčiru se pridružio Tomislav Feldhofer citiravši Zakon o slatkovodnom ribarstvu kojim se zabranjuje ribolov u plavnom području 'dok se voda ne povuče'. 'Naputak je u Ministarstvu donesen bez savjetovanja sa strukom i javnosti i mi se protivimo tome', rekao je Feldhofer.
Usprotivio im se vukovarski ribar Zdenko Hodak kazavši da se vrške i mreže ne mogu postavljati izvan plavnog područja. 'Borili smo se za ovaj naputak Ministarstva i dobili ga, a vi prvo naučite što je riječno korito i plavno područje', poručio je ribar suprotnoj strani.
Tematsku podlogu energičnoj raspravi dali su znanstvenici založivši se za uspostavu sustava korištenja ribljeg fonda, koji bi obuhvatio sve zainteresirane. Profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu Tomislav Treer kaže da bi takav sustav, za koji je uzor način upravljanja ribljim fondom Ženevskog jezera, trebao obuhvatiti sve ribiče, ribare, znanstvenike i lokalne i državne vlasti.
Profesor AFZ-a Roman Safner naglasio je da ribočuvari danas gotovo nemaju nikakve ovlasti, a usprotivio se ignoriranju struke u ribarstvu, dominiranju dnevne politike i birokratskog pristupa. 'Moramo izbaciti one koji s nedovoljno znanja i alata ribolove samo tijekom masovne pojave riba, a inače ih nema. Oni su problem za cijelo ribolovstvo', ustvrdio je Safner.
Odaziv od preko pedesetak sudionika, ribara, ribiča i znanstvenika, ne čudi jer se u Ministarstvu zaštite okoliša upravo izrađuje novi Zakon o slatkovodnom ribarstvu, u kojem će očito jedno od glavnih pitanja biti pomirenje interesa ribiča i ribara. Na dunavskom području prvih je preko 7,5 tisuća, a ribarskih povlastica izdano je trideset.
