Dane otvorenih vrata organizira Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u suradnji s drugim resornim tijelima, a građani će moći obići bolnice, škole, muzeje, sakralne objekte i državne zgrade te se uz stručno vodstvo informirati o postupku obnove i razgledati cjelovito obnovljene, energetski učinkovite i moderne zgrade.

Među inim, za građane su otvorena vrata desetak zgrada kulturne baštine te će od 10 do 14 sati biti otvoreni Hrvatski prirodoslovni muzej i Muzej Prigorja, a posjetitelji će moći uz stručno vodstvo konzervatora obići obnovljene zgrade i dobiti informacije o oštećenjima i obnovi.

U zgradi Hine, poznate kao kuća Heinzel, moći će se pogledati izložba fotografija koje su snimatelji Hine snimali neposredno nakon dvaju potresa poznatih kao zagrebački i petrinjski potres te fotografije o obnovi same zgrade.

U Atelijeru Meštrović, Muzeji Ivana Meštrovića priredili su izložbu fotografija obnove, ali i njihovih izložbi u zemlji i inozemstvu tijekom obnove.

Zgrade javne uprave otvaraju vrata građanima

Vrata će otvoriti i zgrade javne uprave, pojedinačno zaštićene ili unutar povijesne urbane cjeline grada Zagreba - zgrada Ministarstva vanjskih i europskih poslova na Zrinjevcu i palača Bužan, Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade u Opatičkoj ulici.

Građani će moći razgledati i Gornjogradsku gimnaziju, Gimnaziju Tituš Brezovački, osnovne škole Ivan Merz i Petar Zrinski, zgrade nekoliko fakulteta - Učiteljskog, Pravnog, Agronomskog te Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije.

Moći će obići i nove suvremeno opremljene bolnice KB Merkur u Zajčevoj ulici te prostore Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u Rockefellerovoj ulici. Tamo će moći i izmjeriti tlak, šećer i indeks tjelesne mase, kao i razinu kisika u krvi te dobiti savjete o prevenciji srčanih bolesti i dijabetesa, dviju najčešćih kroničnih bolesti u Hrvatskoj - u KB Merkur od 10 do 14 sati, a u amfiteatru HZJZ-a od 10 do 16 sati.

Pregled kulturnih dobara

Iz Ministarstva kulture ističu da će se prezentacijom na panoima i stručnim vodstvom sve o restauriranim umjetninama, odnosno obnovi pokretnih kulturnih dobara moći saznati u obnovljenoj zgradi uprave Hrvatskog restauratorskog zavoda sagrađenoj kao ljetnikovac zagrebačkog biskupa Josipa Galjufa.

Uz predstavljanje obnove Kompleksa radionica i skladišta u Adžijinoj ulici gdje se gradi Druga scena Hrvatskog narodnog kazališta, koja će riješiti desetljetni problem nedostatka prostora nacionalne središnje kazališne kuće, izložit će se kostimi i scenografski elementi HNK-a, a s početkom u 10 i 12 sati održat će se likovno-kazališne radionice za osnovnoškolce.

HNK će otvoriti još jednu lokaciju, Kuću Mile Dimitrijević u Mesićevoj 19, spomen-kuću velike glumice i donatorice, koja je obnovljena kao rezidencijalni objekt gostujućih umjetnika.

Uz stručno vodstvo konzervatora i projektanta, od 16.30 moći će se obići i jedan od najopsežnijih i najzahtjevnijih projekata obnove sakralne baštine, Crkva svetog Franje Asiškog s franjevačkim samostanom građenom u 13. i 16. stoljeću na zagrebačkom Kaptolu, u kojem su novim arheološkim istraživanjima nakon potresa, otkriveni grobovi i temelji starije crkve iz 11. stoljeća.

Svoja će vrata otvoriti i Pučko otvoreno učilište Zaprešić, Dom kulture Kravarsko te nekoliko obnovljenih osnovnih škola u Zagrebačkoj i Krapinskoj-zagorskoj županiji.

Princip 'obnoviti bolje'

Obnova zgrada javne namjene sufinancirana je sredstvima Fonda solidarnosti EU (FSEU) i na području zagrebačkog potresa sklopljeno je 578 ugovora od koji je do sada završeno 467 projekata, 99 projekata je u fazi izvođenja radova, dok su ostali projekti u različitim fazama provedbe, navode iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Riječ je o bolnicama, školama, zgradama fakulteta, zgradama kulturne baštine i državnim zgradama.

Nakon zagrebačkog te petrinjskog potresa iz FSEU osigurana je milijarda eura, a ukupni je financijski okvir za 1309 projekata veći od 3,8 milijarde eura te se 1,4 milijarda eura financira kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a preostala 1,5 milijarda eura iz državnog proračuna i drugih izvora.

Do sada su završena 1103 projekta, 175 ih je u fazi izvođenja radova, a 31 projekt u ostalim je fazama realizacije.

Hrvatska se odlučila za obnovu zgrada javnog sektora po principu 'obnoviti bolje' radi dugoročnijeg rješenja kojim se doprinosi prevenciji potencijalnih budućih katastrofa ili izvanrednih stanja.

Cjelovita obnova

Tako se dio projekata započetih kroz FSEU obnavlja cjelovitom obnovom, što uključuje sveobuhvatne zahvate uz kombinaciju podizanja potresne otpornosti i energetske učinkovitosti zgrade, a cilj je cjelovite obnove i smanjenje potrošnje energije te dekarbonizacija zgrada kroz smanjenje CO2.

Ukupno je na poslijepotresnu obnovu privatne i javne imovine dosad utrošeno 3,53 milijardi eura (europskih i nacionalnih sredstava) od čega se na zagrebački potres odnosi 2,04 milijarde eura.

Na području zagrebačkog potresa obnova je u potpunosti završila na 3815 lokacija od kojih se 3402 odnosi na privatne zgrade i kuće koje uključuju 35.748 stambenih jedinica, 413 na projekte obnove zgrada javne namjene i infrastrukture, a izgrađeno je i 38 zamjenskih obiteljskih kuća.

U ovome trenutku otvoreno je 766 gradilišta od čega ih se 98 odnosi na FSEU, pri čemu je na 556 zahtjevnija konstrukcijska obnova (282 kuća i 274 zgrada). Istovremeno, 36 višestambenih zgrada je u postupku nabave izvođača dok je 127 zgrada u postupku nabave za projektiranje. Grade se 26 zamjenskih obiteljskih kuća, a 24 su u postupku nabave izvođača te još 13 u postupku projektiranja.